Hrvatska je regionalno energetsko čvorište

Ovogodišnji samit je održan deset godina nakon osnivanja Inicijatve triju mora, a premijer je posebno zadovoljstvo izrazio zbog činjenice što su gosti bili i dvoje utemeljitelja Inicijative - bivša predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović te bivši poljski predsjednik Andrzej Duda, koji su van svojih ranijih dužnosti, mogli vidjeti kako se Inicijativa sjajno razvija, naglasio je Plenković.

Na zajedničkoj konferenciji za medije s predsjednikom Republike Poljske Karolom Nawrockim i predsjednikom Slovačke Republike Peterom Pellegrinijem predsjednik hrvatske Vlade istaknuo je da je Hrvatska, nakon prošlogodišnjeg preuzimanja predsjedanja u Varšavi, nastojala dinamizirati rad Inicijative i pokazati njen značaj.

"Značaj vertikalnog povezivanja europskog sjevera i europskoga juga očituje se u tome da je riječ o 13 država članica Europske unije iz srednje i istočne Europe. Cilj je povezati Baltičko, Crno i Jadransko more, nastojati unaprijediti našu povezanost - i infrastrukturnu, i prometnu, i energetsku - te dati zajednički impuls daljnjim procesima digitalne transformacije i hvatanja koraka s globalnim trendovima, osobito kada je riječ o umjetnoj inteligenciji", kazao je premijer.

Ocijenio je da se današnji samit odvija u bitno izmijenjenim globalnim okolnostima, podsjetivši na kontinuiranu rusku agresiju na Ukrajinu koja traje već petu godinu, rat na Bliskom istoku kao i posljedične energetske krize koji utječu i na gospodarstvo i na socijalni standard svih građana.

Italija prvi put u statusu strateškog partnera

Sve to daje nam za pravo da kvalitetnija suradnja ovih zemalja treba osigurati i snažniji gospodarski rast, veću otpornost na krize i, u konačnici, snaženje ovoga dijela Europske unije koja predstavlja zemlje koje imaju dinamičan gospodarski rast, a koje predstavljaju praktički trećinu stanovništva u EU i zemlje koje se kvalitetno i dobro razvijaju, poručio je Plenković.

"Mi smo u našem predsjedanju odlučili osnažiti međunarodna partnerstva, uz tradicionalne partnere", nastavio je, izrazivši zadovoljstvo što je, prvi put u statusu strateškog partnera, bila i Italija.

Hrvatska je, kao domaćin, pozvala u statusu gosta i Bosnu i Hercegovinu koju je predstavljala supredsjedateljicu Vijeća ministara Borjana Krišto, s kojom je danas potpisan sporazum o Južnoj plinskoj interkonekciji između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

"Time, zaista, materijaliziramo tezu o Hrvatskoj kao regionalnom energetskom čvorištu i mogućnosti da se plin, odgovarajućim plinovodom, od Dugopolja, prema Zagvozdu, Imotskom i granici s BiH može s LNG terminala na Krku, transportirati prema BiH", rekao je premijer.

Jačanje suradnje s međunarodnim financijskim institucijama

Podsjetio je i na nedavno održan veliki parlamentarni samit kojim je revitalizirana i dinamizirana parlamentarna suradnja, a kojem je u Zagrebu bio domaćin predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

"To smatramo jako dobrim za jačanje demokratskog legitimiteta ove Inicijative a posebnu pozornost posvetili smo i jačanju suradnje s međunarodnim financijskim institucijama od kojih su mnoge bile prisutne ovdje za stolom te je i danas potpisan jedan sporazum koji će se u kontekstu grupe Europske investicijske banke zvati Fondom fondova u kojem Hrvatska participira putem Hrvatske banke za obnovu i razvoj", izjavio je Plenković.

Izrazio je želju da ova inicijativa bude naslonjena i na druge međunarodne okvire suradnje, poput koridora koji spaja Indiju s Bliskim istokom i s Europom, kao i azijskih koridora čime smo, osim na ključnim infrastrukturnim i prometnim također i na ključnim trgovačkim pravcima.

Dubrovačka deklaracija podloga je daljnjem radu tijekom slovačkog predsjedanja

Spomenuo je i usvajanje Dubrovačke deklaracije, napomenuvši da je ona kvalitetna platforma za današnji pogled lidera samita Inicijative triju mora i da će služiti kao podloga daljnjem radu tijekom predsjedanja Slovačke.

Predsjednik Vlade zahvalio je svima na odazivu i dolasku, posebno istaknuvši sutrašnji nastavak aktivnosti na gospodarskom poslovnom forumu koji je prateći rad ove Inicijative i ove je godine okupio najveći broj sudionika - više od 1500 gospodarstvenika, više od 700 kompanija iz više od 40 zemalja.

To predstavlja vrlo značajan interes privatnoga sektora za ulaganje u svih 13 država koje sudjeluju u Inicijativi triju mora, što govori o atraktivnosti cijele ove inicijative gdje se politika i gospodarstvo prožimaju na najkonkretniji način, osobito u energetskom sektoru što se vidjelo i iz niza potpisanih izjava i sporazuma između hrvatske Vlade i američke Vlade i poslovnih partnera, naglasio je Andrej Plenković.

Nekoliko načina kako osigurati financiranje projekata Inicijative

Odgovarajući na novinarsko pitanje o financiranju Inicijative, predsjednik Vlade kazao je kako postoji nekoliko načina za osiguravanje financiranja projekata zajedničkoga interesa.

Prvi je nasloniti se na institucionalno financiranje kroz različite izvore, bilo nacionalne ili izvore europskih ili međunarodnih financijskih institucija, kazao je.

Podsjetio je da su danas u Dubrovniku bili i predstavnici Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke, Japanske banke za obnovu i Američke razvojne korporacije.

Osim institucionalnog način, postoji mogućnost da se što više projekata koji su važni za zemlje Inicijative triju mora uvrsti u okvire europskih izvora financiranja.

"I stoga mi se ovaj novi koncept višegodišnjeg financijskog okvira koji govori o nacionalnim i regionalnim planovima financiranja čini itekako koristan za financiranje projekata prekogranične dimenzije", kazao je Plenković.

Kao treći način financiranja naveo je investicije privatnih kompanija, banaka, fondova - svih onih koji su zainteresirani za investicije, profit i nova radna mjesta upravo u onim zemljama gdje i oni sa svog kuta vide dinamičnu gospodarsku aktivnost.

Ocijenio je da je upravo zato ovakav ogroman odaziv poduzetnika na poslovni forum u Dubrovniku jedan jasan signal da investitori vide zemlje srednje i istočne Europe kao motor gospodarskog razvoja za cijeli kontinent

Mirovne inicijative trebaju biti pravedne, poštovati međunarodno pravo i teritorijalnu cjelovitost

Osvrnuo se na interes američkih privatnih investitora za Bosnu i Hercegovinu, kazavši da je to jedan novi impuls jer dosad, iako je određenih investicija bilo, nismo svjedočili projektima ovakvih razmjera.

Što se tiče Ukrajine, Plenković je podsjetio da su Sjedinjene Američke Države u ovom trenutku fokusirane na vođenje mirovnog procesa koji je jako važan i koji podržavaju svi u Europskoj uniji.

"Nema nikoga tko bi rekao da ne treba ići s mirovnim inicijativama. Međutim, te inicijative trebaju biti pravedne, trebaju poštovati međunarodno pravo, teritorijalni integritet i nikako ne bi smjelo dovesti Ukrajinu u situaciju da de jure dođe u poziciju odreknuti se svojeg teritorija. To nikako ne bi trebalo prihvatiti niti bi to trebao biti rezultat takvih pregovora", naglasio je hrvatski premijer.

Govoreći o obrambenoj suradnji ponovio je da je na sastanku Europskog vijeća u prosincu Ukrajini odobren zajam od 90 milijardi eura za obrambene potrebe i za funkcioniranje države, izrazivši uvjerenje da će Mađarska skinuti svoju rezervu prema realizaciji toga zajma.

SAD ostaje ključan europski partner

Što se tiče odnosa sa SAD-om, Plenković je naglasio da je Hrvatska članica Sjevernoatlantskog saveza, dodavši kako su transatlantski odnosi i općenito mir u Europi pa i sama europska konstrukcija uvelike determinirani samim angažmanom SAD-a nakon Drugog svjetskog rata.

Vjeruje da su ove određene turbulencije koje postoje u javnoj komunikaciji između SAD-a i Europe ipak prolaznog karaktera i da će se učiniti napori i s jedne i s druge strane da to partnerstvo bude snažno

Američku privrženost prema srednjoj Europi i prema Europi općenito pokazuje i snažna delegacija SAD-a koja je stigla u Dubrovnik, smatra Plenković.

Hrvatski premijer slaže se s poljskim i slovačkim kolegom da Europa mora jačati stratešku autonomiju, no naglasio je da je ključno zadržati partnerske odnosa sa SAD-om.

Inicijativa triju mora je "pokretački mehanizam za transatlantsku suradnju", rekao je poljski predsjednik Karol Nawrocki na konferenciji za medije uz hrvatskog premijera i slovačkog kolegu.

Poljsku, pozvanu na samit G20 koji će se ove godine održati u Miamiju, prozvao je glasnogovornikom Triju mora na tom skupu.

Samu pozivnicu nazvao je priznanjem za cijelu regiju i za članice Inicijative koja bi, da je država, bila sedmo najveće gospodarstvo na svijetu.

Slovački predsjednik Peter Pellegrini također je odbacio tvrdnje da SAD nije lojalan Europi, dodajući da je logično da će Washington, ako ulaže na kontinent, mariti i za njegovu obranu.

To neće činiti samo kao partner u NATO-u, nego i kao država koja ulaže u zaštitu svojih interesa, rekao je Pellegrini.

Njegova tvrdnja na tragu je riječi ministra Wrighta koji je dan ranije naglasio da energetska partnerstva stvaraju najtrajnija savezništva.