Izmjenama Zakona o strancima uvodi se obvezno učenje hrvatskog jezika

Nove izmjene Zakona o strancima donose se radi usklađivanja s EU zakonodavstvom, odnosno Direktivom o jedinstvenom postupku obrade zahtjeva za izdavanje jedinstvene dozvole boravka te Paktom o azilu i migracijama koji uvodi nova pravila za upravljanje migracijama i uspostavu zajedničkog sustava azila na razini EU-a, a članicama omogućuju fleksibilnost u rješavanju specifičnih problema s kojima se suočavaju i potrebne mjere za zaštitu osoba kojima treba pomoć.

Brzi odgovor na potrebe tržišta rada, bolja zaštita stranih radnika

Tako se uvodi mogućnost provođenja dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama, propisuje nezavisni mehanizam praćenja poštivanja temeljnih prava u postupku dubinske provjere i odobravanja azila na granici te postupak povratka na granici za državljane trećih zemalja kojima je odbijen azil, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Predloženim izmjenama pokušat će se brzo i adekvatno odgovoriti na potrebe tržišta rada, a trebale bi rezultirati administrativnim rasterećenjem svih dionika postupka izdavanja dozvola, njegovim učinkovitijim provođenjem, ali i boljom razinom zaštite radnika - državljana trećih zemalja i zadržavanja postojeće strane radne snage uz poštivanje svih sigurnosnih aspekata.

Uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad polaganja ispita u razini A1.1

Među ključnim novinama je uvođenje obveze učenja hrvatskog jezika za strane radnike, odnosno obveza polaganja ispita u razini A1.1 nakon godine dana boravka, kao uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad.

Nadalje, stranim radnicima se olakšava promjena svih zanimanja kod istog poslodavca, a ne samo u deficitarnim zanimanjima, uz provođenja testa tržišta rada, kao i mogućnost promjene poslodavca već nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca bez potrebe izdavanja nove dozvole za boravak i rad. Strani radnik kojemu je izdana dozvola za deficitarno zanimanje, s tom dozvolom više neće moći raditi na području onih policijskih uprava u kojima to zanimanje nije deficitarno, a ni na području na kojem test tržišta rada nije proveden.

Rok za rješavanje dozvole za boravak i rad je produžen na 90 dana, a produljena je i dopuštena nezaposlenost stranih radnika za vrijeme važenja dozvole do tri mjeseca, odnosno do šest mjeseci ako dozvolu ima duže od dvije godine.

Do administrativnog rasterećenja će doći i u slučajevima izdavanja dozvola za sezonske poslove koje su se do sada izdavale na rok do godine dana, a prema prijedlogu vrijedit će tri godine ako se radi o istom stranom radniku i istom poslodavcu u zanimanju za koje se izdaje ta dozvola odnosno, a s kojom će sezonski radnik moći raditi do 90 dana u kalendarskoj godini ili do devet mjeseci godišnje. Privremeni boravak i u svrhu studiranja produljuje se s godinu na tri godine.

Povećanje omjera domaćih radnika za zapošljavanje stranih državljana

Poslodavac neće moći dobiti nove dozvole za boravak i rad ako se nalazi na tzv. crnoj listi za vrijeme od godine dana od kad je inspektorat utvrdio postojanje nepravilnosti, a više obveza obavještavanja policijske uprave o prestanku ugovora o radu neće biti na stranom državljaninu nego na poslodavcu i to elektroničkim putem, putem sustava e-Građani. Strani radnik će morati obavijestiti HZZ u roku od pet dana od prestanka ugovora o radu. Ukoliko odbije posao HZZ-a, gubi dozvolu.

"Produžuje se rok za prijavu boravišta državljana trećih zemalja s tri na 15 dana, propisan je uvjet da poslodavac ne smije imati blokirani račun duže od 30 dana, priljev po transakcijskom računu poslodavca potrebno je dokazivati u zadnjih 12 mjeseci, a ne više šest mjeseci", naveo je ministar.
Priljev po transakcijskom računu za pravne osobe propisuje se u najmanjem iznosu od 100.000, a za fizičke osobe od 40.000 eura.

Za izdavanje pozitivnog mišljenja HZZ-a povećava se omjer zaposlenih domaćih radnika - pozitivno mišljenje za zaposlenje stranog radnika izdat će se ako je broj zaposlenih radnika državljana Republike Hrvatske, države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije na puno radno vrijeme najmanje 10 posto broja zaposlenih radnika državljana trećih zemalja.

Zakonom se jasnije propisuje i nadležnost Državnog inspektorata vezano za nadzor smještaja sezonskih radnika, a kako navode iz Ministarstva, nakon prošlogodišnjih izmjena zakona došlo je do blagog smanjivanja broja izdanih dozvola za boravak i rad te ih je u prvih devet mjeseci 2025. godine izdano 136.194, dok u istom razdoblju godinu ranije 158.837.

Vlada je prijatelj i partner Gradu Zagrebu

Podnoseći izvješće o procesu poslijepotresne obnove, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naveo je kako je do sada obnovljeno 14.340 lokacija, odnosno 13.536 privatnih zgrada s ukupno 54.163 stana.

Završena su 804 projekta obnove objekata društvene namjene iz Fonda solidarnosti, a ministar je istaknuo kako se nada da će ih tijekom ove godine biti završeno svih 121 koji su krenuli s realizacijom iz Fonda solidarnosti. Završeno je i 90 posto obnove zgrada javne namjene i infrastrukture te je izgrađeno 498 novih zamjenskih obiteljskih kuća i 45 višestambenih zgrada.

"Do kraja 2027. godine ćemo završiti izgradnju svih zamjenskih obiteljskih kuća, a ostat će u pravilu složene konstrukcijske obnove Donjeg grada u Zagrebu ili središta Petrinje i Siska", kazao je Bačić.

Dodao je kako će Grad Zagreb, povrh 2,5 milijarde eura, dobiti 207 milijuna eura iz decentraliziranih sredstava, a premijer Andrej Plenković je to ocijenio prijateljskim i partnerskim odnosom Vlade prema glavnom gradu.

Pomoći izravnanja lokalnim jedinicama u ovoj godini 205 milijuna eura

Ukupni minimalni standard za financiranje decentraliziranih funkcija za županije, gradove i općine u ovoj godini iznosi 332 milijuna eura, od čega će se 205 milijuna eura financirati iz državnog proračuna kroz pomoći izravnanja.

Vlada je usvojila Uredbu o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2026. godinu, a predstavio ju je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić.

Prijedlogom uredbe za ovu godinu ukupni minimalni financijski standard za sve županije, gradove i općine iznosi 332 milijuna eura, od čega se 32 posto ili 127 milijuna eura planira financirati iz šest posto poreza na dohodak, a 68 posto ili 205 milijuna eura iz državnog proračuna kroz pomoći izravnanja.

Decentralizirane funkcije obuhvaćaju dio javnih usluga osnovnog i srednjeg školstva, zdravstva, socijalne skrbi i vatrogastva koje provode županije, gradovi i općine. Za svaku od tih decentraliziranih funkcija, na prijedlog resornih ministarstava, utvrđuju se kriteriji i mjerila koja županije, gradovi i općine moraju ispuniti, odnosno minimalni financijski standard - iznos novca koje moraju izdvojiti za funkcije iz navedenih područja.

Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne ) samouprave, županije, gradovi i općine financiraju decentralizirane funkcije izdvajanjem šest posto od sredstava prikupljenih od poreza na dohodak, a ukoliko s tim iznosom ne dostižu tzv. minimalni financijski standard, iz državnog proračuna isplaćuju im se sredstva za pomoć izravnanja do propisanog iznosa.

Iznimno, od 2021., a s ciljem "otvaranja" financijskih sredstava za potrebe obnove, država financira cjelokupni iznos za decentralizirane funkcije na potresom pogođenim područjima. To znači da Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija ne izdvajaju šest posto poreza na dohodak za decentralizirane funkcije. Tako, od planiranih 205 milijuna eura, za navedena potresom pogođena područja iz državnog proračuna u ovoj godini isplatit će se nešto više od 83 milijuna eura, naveo je Ćorić.

Za osnovne škole 139 milijuna eura, javne vatrogasne postrojbe 51 milijun, za zdravstvene ustanove 45,2 milijuna

Vlada je tako donijela i pet popratnih odluka koje se odnose na pojedine decentralizirane funkcije, a predstavili su ih resorni ministri - znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs, rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, ministrica zdravstva Irena Hrstić te glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske Slavko Tucaković.

Tako, tu su odluke o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva te srednjih škola i učeničkih domova u ovoj godini. Pritom, decentralizirana sredstva za financiranje osnovnih škola iznose 138,6 milijuna eura, a za srednje škole i učeničke domove 68,6 milijuna eura.

Nadalje, Odlukom o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u ovoj godini predviđeno je 45,2 milijuna eura.

Predmetna sredstva, navela je ministrica Hrstić, namijenjena su zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači županije, a za investicijsko ulaganje u prostor, medicinsku i nemedicinsku opremu, investicijsko i tekuće održavanje te informatizaciju zdravstvene djelatnosti.

Odlukom o minimalnim financijskim standardima, kriterijima i mjerilima za decentralizirano financiranje domova za starije osobe u 2026. godini predviđeno je 28,95 milijuna eura. Prema riječima resornog ministra, radi se o ukupno 45 domova na koje je država prenijela svoja osnivačka prava, a sredstva su namijenjena za rashode za zaposlene, materijalne i financijske rashode, hitne intervencije te rashode za nabavu nefinancijske imovine.

Naposljetku, tu je i Odluka o financiranju rashoda javnih vatrogasnih postrojbi u ovoj godini, za što je namijenjeno 50,9 milijuna eura.

Dodjela sredstava za izgradnju novog mosta kod Čapljine i nastavak izravnih letova Zagreb-Mostar

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković predstavio je Odluku o dodjeli sredstava za izgradnju novog mosta preko Neretve u Čapljini u iznosu od pet milijuna eura, naglasivši tom prigodom da Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana koji žive i borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom.

"Stoga je dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama nužno osigurati izravnu i učinkovitu prometnu povezanost sa svim hrvatskim regijama, kao i s ključnim prometnim čvorištima EU-a", dodao je Butković.

Od pet milijuna eura izdvojenih za most kod Čapljine, četiri se odnosi na sam most, a milijun na izgradnju priključnih cesta.

Ministar je predstavio i Odluku o nastavku financiranja Zračne luke Mostar za redovitu međunarodnu povezanost sa Zagrebom. Kroz taj je program u 2024. godini obavljeno 147 letova s 10.873 putnika, a prošle godine 141 let s 11.042 putnika, stoji u odluci vlade.

Od izdvojenih 1,75 milijuna eura za povezanost Zagreba i Mostara odnosi se 950 tisuća, a preostali iznos od 800 tisuća namijenjen je za ulaganje u infrastrukturu ili opremu, odnosno unaprjeđenje sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa, što je novost u odnosu na odluke iz 2024. i 2025. godine.
Za letove u 2026. između Zagreba i Mostara, kao i za letove između Beograda i Mostara, kao najpovoljniji ponuditelj je na temelju javnog poziva odabran prijevoznik Croatia Airlines.

Vlada je na sjednici donijela i Plan zakonodavnih aktivnosti prema kojem se u ovoj godina planira donošenje 136 zakona, od čega se za njih 102 planira provesti postupak procjene učinaka propisa.

Izvor: Hina/Vlada