Gospodarska razmjena Hrvatske i Kanada značajno je porasla

Prvi je to službeni posjet jednog predsjednika hrvatske vlade Kanadi. Gospodarska razmjena između Hrvatske i Kanade dosegla je 430 milijuna dolara godišnje u 2025.

"To je zasigurno stoga što je Croatia Airlines naručila zrakoplove Airbusa koji se proizvode u Kanadi, što je brodogradilište 3. maj isporučilo kanadskoj kompaniji Algoma treći brod koji se koristi na velikim jezerima, ali i općenito suradnja raste", ocijenio je Plenković nakon sastanka.

Gospodarski forum i sporazum o suradnji Orqe i Remote Robotisca

Najavio je gospodarski forum i potpisivanje sporazuma o suradnji između osječke Orqe i kanadske tvrtke Remote Robotics te naglasio da veliku ulogu u odnosima dviju zemalja imaju Hrvati koji žive u Kanadi.

Upitan o mogućoj suradnji, s obzirom na činjenicu da kanadske tvrtke proizvode male nuklearne reaktore, premijer je podsjetio na sastanak s kanadskim izaslanstvom na marginama summita inicijative Triju mora u Dubrovniku. Kanadsko izaslanstvo tada je predvodio Victor Dodig, kanadski Hrvat, čovjek koji je bio na čelu Kanadske imperijalne banke, a sada je postao predsjednik Uprave Telus, glavne kanadske telekomunikacijske kompanije.
Oni nude više mogućnosti za suradnju, kazao je Plenković, kazavši da je Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade, usvojio zakon o korištenju nuklearne energije u civilne svrhe čime smo dobili zakonsku podlogu za suradnju i mogućnost korištenja nuklearne energije.

Hrvatska je zainteresirana za suradnju po pitanju osnivanja multilateralne banke za kupovinu naoružanja

"Mislim da je to dobar put, to je energija koja je sigurna. Jednom kada se nuklearne elektrane izgrade povoljnija je energija i u smislu cijene, a ima najmanji ugljični otisak", poručio je Plenković, te napomenuo da je Hrvatska suvlasnica 50 posto nuklearne elektrane u Krškom.

Dodao je da je nuklearna energija u potpunosti u trendu i s politikom sprječavanja daljnjih negativnih promjena, osiguravanja dovoljno energije i smanjivanja ovisnosti jer je Europa, kao kontinent, ovisna o uvozu nafte, plina i ugljena.

Plenković je kazao da je Hrvatska itekako zainteresirana i otvorena za suradnju s Kanadom po pitanju ideje osnivanja multilateralne banke za kupovinu naoružanja po povoljnim kreditima, bez obzira na to što imamo europske fondove i SAFE program.

"Nekoliko je zemalja EU zainteresirano, mi smo otvoreni za to, traju konzultacije na razini resora financija, obrane, gospodarstva i mog ureda i u ovom trenutku mogu reći da s naklonošću gledamo na tu inicijativu i izgledno je da se tome pridružimo", poručio je, dodavši da je Mark Carney dio svoje karijere bio guverner Kanadske banke i razumije se u financije, baš kao i luksemburški premijer Luc Frieden koji je bio ministar financija a također podržava tu ideju.

Kanada inzistira na međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima, a znamo da to želi i Hrvatska, ocijenio je Plenković.

Pozitivni dojmovi nakon summita G7

Upitan vidi li Carneyja kao nekoga tko može još snažnije iskoračiti na globalnu scenu i dati inicijativu da se neke stvari smire, vrate u kolosijek u kojima su bile do prije nekog vremena, hrvatski premijer je kazao da su razgovarali o vrlo pozitivnim dojmovima koje Carney ima nakon summita G7 na Evianu, a vrlo sličnog dojma je i nakon brifinga predsjednika Macrona, njemačkog kancelara Merza i talijanske premijerke Meloni.

"Prvi put se usvojio završni dokument u kojem je suusvajač bila i Amerika, što je novost i što je dobro. Jednako tako pozitivno se gleda na okvirne sporazume na Bliskog Istoku, na vraćanje prometa kroz Hormuški tjesnac, čime bi trebalo doći do pada cijena na burzama plina i naftnih derivata i na taj način bi se smanjili inflatorni pritisci", ocijenio je premijer.

Što se tiče generalnog pogleda na međunarodne odnose, Hrvatska se kao većina zemalja naše veličine, mora voditi s dva temeljna načela.

Prvo, čvrsto se držati međunarodnog prava koje štiti slabije od jačih, ali na neki način i jače stavlja u predvidljive i svima prihvatljive okvire i, drugo - jačati multilateralne okvire suradnje, nastavio je Plenković i zaključio da su upravo ta dva elementa dodirne točke između Hrvatske i Kanade.

Carney vodi politiku što bližih odnosa s Europskom unijom

Upitan koliko je realno da dođe do još intenzivnije suradnje između Europske unije i Kanade, pogotovo u okvirima NATO-a, a u situaciji kada ne znamo što se može očekivati od SAD-a, te koliko je realno očekivati neki oblik vezivanja Kanade s EU-om, Plenković je kazao da Mark Carney vodi politiku što bližih odnosa s Europskom unijom no nije realno baš da Kanada postane pridružena članica EU.

Podsjetio je na sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i Kanade koji je dosad ratificiralo 17 zemalja i na temelju tog sporazuma gospodarska razmjena je narasla za 80 posto te na činjenicu da je Carney došao na sastanak Europske političke zajednice, što govori o bližoj suradnji u smislu političkog dijaloga.

"Ono što mene posebno zanima s aspekta Hrvatske je da Hrvate u Kanadi, kojih ima 250.000, još više stavimo u funkciju mosta između dvije zemlje. Carney to itekako cijeni", naglasio je Plenković.