Nova industrijska strategija za snažnije, otpornije i konkurentnije gospodarstvo

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na konferenciji "Sigurna energija - Snažna industrija - Konkurentno gospodarstvo: Gospodarski plan za Hrvatsku".

Tom je prigodom istaknuo da je Vlada i u trećem mandatu posvećena cilju približavanja Hrvatske najrazvijenijim državama članicama Europske unije.

Podsjetio je da je njegova Vlada na početku prvoga mandata uspješno izvela Hrvatsku iz procedure prekomjernog proračunskog manjka i procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Dodao je da je 2016. hrvatski kreditni rejting bio na razini neinvesticijskog, odnosno tzv. "smeće" rejtinga, dok je nezaposlenost premašivala 300 tisuća ljudi.

Gospodarski rast i ostvareni strateški ciljevi

Danas Hrvatska bilježi kontinuirani gospodarski rast, a prošle je godine iznosio 3,4 posto, što je dva do tri puta više od prosjeka Europske unije i europodručja.

Proračunski deficit danas je ispod tri posto, u okvirima maastriških kriterija, dok je udio javnog duga u BDP-u smanjen na 56,3 posto.

"Jedini stvarni problem koji još ne uspijevamo riješiti na način na koji bismo željeli su inflatorni pritisci", istaknuo je premijer Plenković, dodavši da su oni uglavnom uzrokovani vanjskim krizama i šokovima, poput posljednjih poremećaja izazvanih ratom na Bliskom istoku i rastom cijena energenata.

Podsjetio je i na ostvarenje brojnih strateških ciljeva, među kojima su članstvo Hrvatske u Schengenskom prostoru i europodručju, dok je Hrvatska danas i na pragu članstva u OECD-u.

Hrvatska jača poziciju regionalnog energetskog čvorišta

Govoreći o energetskoj sigurnosti, premijer je podsjetio na odluku Vlade iz prvog mandata o izgradnji LNG terminala na Krku, koji je otvoren u drugom mandatu, dok su mu u trećem mandatu udvostručeni kapaciteti.

Dodao je i da je u plinovodnu infrastrukturu uloženo 540 milijuna eura, poručivši kako je Hrvatska time postala važno regionalno energetsko čvorište.

Govoreći o drugim prioritetima iz Programa Vlade, premijer je kazao da je cilj do 2028. doseći prosječnu plaću od 1.600 eura, dok ona već danas iznosi od 1.527 eura.Također, cilj je da prosječna ukupna mirovina dosegne 800 eura, a danas iznosi 741 euro.

"I plaće i mirovine danas su dvostruko veće nego kada smo krenuli", istaknuo je.

Rekordna zaposlenost i investicijski kreditni rejting

Govoreći o tržištu rada, premijer je naveo da je danas zaposleno milijun i 758 tisuća ljudi, dok je broj nezaposlenih pao na oko 60 tisuća.

Posebno zadovoljstvo izrazio je činjenicom da se Hrvatska danas nalazi među 38 najrazvijenijih gospodarstava svijeta.

Kao važan pokazatelj investicijske klime izdvojio je i rezultate ankete među stranim investitorima, prema kojoj bi njih 86 posto ponovno odabralo Hrvatsku za ulaganje.

Dodao je i da Hrvatska prema sve tri vodeće svjetske rejting agencije već gotovo dvije godine ima investicijski kreditni rejting razine A, sa stabilnim ili pozitivnim izgledima.

Zbog niza vanjskih i unutarnjih kriza država već godinama intervenira kako bi očuvala stabilnost gospodarstva i socijalnu koheziju, rekao je premijer.

U tom je kontekstu naglasio važnost odgovorne politike cijena u turističkom sektoru kako bi se osigurala još jedna uspješna turistička sezona.

Industrijska strategija do 2034.

Osvrnuo se i na središnju temu konferencije - Industrijsku strategiju za razdoblje od 2027. do 2034. godine.

Istaknuo je pritom važnost novog europskog proračuna za isto razdoblje, odbacivši tvrdnje da Hrvatska u budućnosti više neće imati na raspolaganju europska sredstva.

Naglasio je da je Europska komisija predložila dosad najveći europski proračun te poručio da će Hrvatska i dalje imati značajne mogućnosti korištenja europskih sredstava.

Industrijska strategija temelji se na tri ključna cilja - moderniziranoj i digitaliziranoj industriji, energetski učinkovitoj i zelenoj industriji te inovativnoj i izvozno orijentiranoj industriji.

Strategija predviđa razvoj tehnologije i industrija visoke dodane vrijednosti, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta te potporu sektorima visoke tehnološke proizvodnje, energetike, obrambene industrije, digitalnih tehnologija, umjetne inteligencije, robotike i napredne proizvodnje.

Rast industrijske proizvodnje i IT sektora

Premijer je istaknuo kako ohrabruje podatak da je industrijska proizvodnja prošle godine porasla za 3,4 posto.

Dodao je da u hrvatskoj industriji radi oko 245 tisuća ljudi i 227 tisuća u prerađivačkoj industriji.

Naglasio je kako sektori budućnosti Hrvatskoj mogu omogućiti snažniji doprinos strateškoj autonomiji Europe i konkurentnosti europskog gospodarstva.

Govoreći o IT sektoru i digitalnoj ekonomiji, naveo je da Hrvatska danas ima oko sedam tisuća poduzeća s prihodima od 4,3 milijarde eura te da sektor raste po stopi od 10 do 15 posto godišnje. Tu moramo biti brži, naglasio je.

"Želimo modernu industrijsku ekonomiju i društvo koje se temelji na inovacijama i novim tehnologijama, kao i obrazovni sustav koji će stvarati generacije spremne odmah se uključiti na tržište rada", poručio je premijer.

Dodao je da Hrvatska danas za obrazovanje izdvaja pet posto BDP-a, dok povijesni investicijski ciklus u vrtiće, škole, sportske dvorane, fakultete i institute vrijedi 3,2 milijarde eura.

Poziv gospodarstvenicima na odgovorno poslovanje

Na kraju govora premijer je pozvao gospodarstvenike da svojim prijedlozima doprinesu izradi Industrijske strategije kako bi ona bila što kvalitetnija i učinkovitija te odgovorila na izazove budućeg razvoja.

Pozvao je i na društvenu odgovornost svih aktera na tržištu, istaknuvši da je država tijekom kriznih razdoblja poduzela snažne mjere pomoći gospodarstvu i građanima.

"Kada su se već poduzimale takve mjere pomoći, onda je važno da svi u ovim okolnostima pokažu umjerenost i odgovornost", zaključio je premijer.