Usvojili smo niz mjera kako bismo potaknuli mlade na povratak u Hrvatsku

U prigodnom govoru, premijer je izrazio zadovoljstvo što je današnja sjednica okupila 60-ak mladih sa svih kontinenata, kazavši da je ona nastavak Tjedna Hrvata izvan Hrvatske

Rekao je da je cilj Savjeta mladih Hrvata izvan Hrvatske da se povežu mladi Hrvati u domovini i inozemstvu te da im se približi današnja Hrvatska. Ovaj Savjet je ujedno i refleksija Vladinog Savjeta za mlade u kojem su predstavnici svih županija.

Premijer je okupljenima kazao da Vlada u proteklih deset godina vodi računa o Hrvatima izvan Hrvatske. "I dalje nas vodi doktrina predsjednika Tuđmana, a to je jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske", naglasio je Plenković. Tu poruku je ocijenio posebno važnom, osobito u današnjim globalnim okolnostima.

Podsjetio je prisutne na veliku patnju hrvatskog naroda i Hrvatske od prije 35 godina izazvanu agresijom velikosrpskog Miloševićeva režima, rekavši da je ona zaustavila razvoj naše zemlje te unesrećila mnoge hrvatske ljude i obitelji. Ali, naglasio je, sve je to sada dio naše zajedničke povijesti na koju trebamo biti ponosni u smislu ostvarenja naše države, samostalnosti, slobode i međunarodnog priznanja.

Politika modernog suverenizma

Danas smo, kazao je, u fazi jačanja Hrvatske i sve ovo vrijeme vodimo politiku modernog suverenizma. Ona, pojasnio je premijer, podrazumijeva da naš bitno osnaženi međunarodni položaj i osnaženu ekonomsku i financijsku poziciju koristimo na najkvalitetniji mogući način u smislu da daljnjeg snaženja Hrvatske u svim njenim aspektima - gospodarski, socijalno, razvojno i infrastrukturno te da pratimo globalne trendove, od jačanja konkurentnosti, digitalne transformacije, zelene tranzicije, do jačanja obrane i suzbijanja ilegalnih migracija. Dodao je da riječ o temama koje su zajedničke mnogim zemljama svijeta, ali su jednako važne i Hrvatskoj.

Rekao je da briga o Hrvatima izvan Hrvatske podijeljena u tri skupine, i to na Hrvate u Bosni i Hercegovini kao konstitutivan narod, hrvatsku manjinu u 12 europskih država, te na potomke Hrvata koji su se u više valova iseljavanja nastanjivali na drugim kontinentima ili u Europi.

Naglasio je da je iznos za projekte koji podupiru brojne aktivnosti Hrvata izvan Hrvatske narastao sa 16 milijuna eura koji je njegova Vlada zatekla 2016., na današnjih 200 milijuna eura.

"To možda i dalje nije puno, ali više nije ni malo. Sada je to ozbiljan, sustavan, metodološki, ujednačen i transparentan način financiranja onoga što mi smatramo kao našu obvezu i dužnost, a to je voditi računa u svim Hrvatima koji žive izvan naših granica", poručio je Plenković. Za primjer je uzeo projekte u Bosni i Hercegovini, za koje je kazao da su vidljivi i da čine razliku, ne samo u funkcioniranju zdravstvenog sustava i kulturi, već i očuvanju našeg identiteta. Važnima je istaknuo i projekte u obrazovanju, ocijenivši ih značajnim ulogom u budućnost.

Rekao je i da u Hrvatskoj postoje akteri kojima nije drago zbog ovih odluka, ali da Vlada stoji iza njih te ih smatra ključnima i nužnima za ostvarivanje zajedničkih ciljeva hrvatskog naroda. Izrazio je zadovoljstvo i što je suradnja s Hrvatima izvan Hrvatske razgranata po gotovo svim resorima. Smatra da će produbljivanju te suradnje pridonijeti i Savjet mladih izvan Hrvatske.

Politički i međunarodni položaj Hrvatske

Premijer je okupljenima predstavio i gdje se Hrvatska nalazi danas, rekavši da smo u proteklim godinama ostvarivali sve strateške nacionalne zadaće, od slobode, demokracije, suverenosti, međunarodnog priznanja, do članstva u Ujedinjenim narodima, NATO-u, Europskoj uniji, Schengenu i europodručju. Dodao je da Hrvatsku očekuje još pristupanje Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, čime je naša zemlja, kako je rekao, u posljednjih 35 godina u potpunosti zaokružila svoj međunarodni položaj.

Naglasio je da je svaka od tih stepenica zahtijevala puno rada, truda, kriterija, reformi, ulaganja, političkog i diplomatskog lobiranja. "Ništa nije poklonjeno i ništa se nije dogodilo stihijski ili slučajno. Sve je teško i mukotrpno zarađeno", poručio je Plenković.

U tom kontekstu naveo je da danas na hrvatskom političkom prostoru postoje dvije vrste aktera - oni koji su radili na tim ciljevima i znaju koliko je bilo teško, ali i oni koji nisu radili ništa i sve to doživljavaju kao nešto bezveze. Stoga je poručio okupljenima da je važno ući u sadržaj kako bi razumjeli kako je do svega toga došlo.

Hrvatska ekonomija danas

Premijer se osvrnuo i na današnji ekonomski položaj Hrvatske, rekavši da su u posljednjih deset godina, otkad ima čast voditi treću uzastopnu Vladu, napravljeni značajni iskoraci.

Kao prvi naveo je apsolutni BDP. Kada smo krenuli, kazao je, hrvatski BDP bio je 47 milijarde eura, a prošle godine došao je do 93 milijarde eura. Naglasio je da riječ o stopostotnom povećanju u deset godina mandata.

Istaknuo je i da hrvatsko gospodarstvo raste 21 kvartal zaredom, ali i rast plaća, što je ocijenio najvažnijim za hrvatske građane. Naveo je da je prosječna plaća prije deset godina iznosila 749 eura, a sada je na 1552 eura. Spomenuo je i Vladinu ambiciju da do kraja mandata zaokruži prosječnu plaću na 1600 eura.

Premijer se osvrnuo i na hrvatsko tržište rada, podsjetivši da je prije deset godina u Hrvatskoj bilo 300 tisuća nezaposlenih, dok danas ne radi 61 tisuća. Na početku mandata 2016. bilo je šest zaposlenih na jednog nezaposlenog, a danas je 30 zaposlenih na jednog nezaposlenog. Dodao je i da je stopa nezaposlenosti 3,2 posto, što je gotovo prirodna nezaposlenost.

Spomenuo je i Hrvatska ima 150 tisuća stranih radnika zaposlenih u turizmu, gospodarstvu, prometu, uslugama i građevinarstvu. Naveo je da su oni u našu zemlju došli na dobro strukturirani način, poduprt novim zakonom o stranicama te adekvatnim promjena u zakonima koji su vezani za rad u Hrvatskoj kako bi se zaštitilo njihovo dostojanstvo, ali i vrlo jasno i regulira okvire legalnog dolaska u Hrvatsku.

Izazovne globalne okolnosti, sigurnost i obrana

Spomenuo je i globalne okolnosti, izdvojivši pritom rusku agresiju na Ukrajinu, rat na Bliskom istoku, kao i opći globalni trend u naoružanju, za kojeg je ocijenio da neće stati. U kontekstu NATO-ovih ambiciju, naveo je da Hrvatska do 2035. želi izdvajati 5 posto BDP-a za obranu. Ilustrirao je da je riječ o iznosu koji Hrvatska izdvaja za obrazovanje.

Premijer se osvrnuo i na krize s kojima je Hrvatska bila suočena, istaknuvši da su u vrijeme korone našu zemlju zadesila dva potresa koji su izazvali ogromne materijalne štete - u Zagrebu i na Banovini. Naglasio je da je Vlada u obnovu Zagreba uložila 3 milijarde eura i 2 milijardi eura na Banovini.

Spomenuo je i današnju krizu s kojom je suočena i Hrvatska, a to je cijena energenata kao posljedica rata na Bliskom istoku. Kazao je da Vlada sa svojim mjerama nastoji ograničiti cijene naftnih derivata kako bi zaštitila građane i gospodarstvo te ublažila inflatorne pritiske.

Mladima je premijer govorio i o koristima hrvatskog članstva u Europskoj uniji, rekavši da su europska sredstva pomogla Hrvatskoj u obnovi te omogućila ulaganja u razna područja, poput prometne infrastrukture, poljoprivrede, vodno-komunalnog gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva, industrije, obrazovanja te socijalne politike. Istaknuo je da smo članstvom u Uniji ojačali naš ne samo politički, već ekonomski i financijski položaj. I zato je, rekao je, ravnomjerni regionalni razvoj jedna od najvažnijih politika Vlade i politika koja daje rezultate. Istaknuo je da Vlada daje svima krajevima Hrvatske približno jednake šanse za razvoj.

Vladina politika za mlade

Govoreći o Vladinoj politici za mlade koju je ocijenio izuzetno bitnom, premijer je izdvojio da je 65 posto rastao broj ugovora na neodređeno vrijeme u odnosu na 2016. godinu. Naveo je da više od 200 tisuća mladih danas radi na ugovorima na neodređeno vrijeme. Kazao je i da 235 tisuća mladih dobiva povrat poreza, u prosjeku oko tisuću eura po osobi. Naveo je da je za to izdvojeno 250 milijuna eura.

Naveo je i da minimalna studentska satnica danas iznosi 6,56 eura te da hrvatski studenti imaju najjeftiniji studentski obrok u cijeloj Europi, koji, zahvaljujući Vladinim mjerama iznosi svega 0,86 eura.

Premijer je spomenuo i problem demografije s kojom je suočena, ne samo Hrvatska, već i suvremeni zapadni svijet. Naveo je pritom i mjere koje Vlada poduzima kako bi se zaustavio negativan demografski trend. Važnim je istaknuo i priuštivo stanovanje, što je istaknuo također važnim pitanjem za mlade i mlade obitelji.

Predsjednik Vlade je istaknuo i da je Hrvatska danas demokratska i politički stabilna zemlja, što je ocijenio izrazito bitnim za njezin daljnji razvoj i napredak.

Mladima je na kraju poručio da im je Vlada partner, pozvavši ih da i sami pridonesu svojim idejama i budu korektivni mehanizam.

"Imamo i posebne programe za poticanje povratka Hrvata iz inozemstva poput oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak pet godina za sve koji su dvije godine bili negdje vani, što nije mali iznos i pravi je mamac da se netko vrati, a imamo i druge mjere koje daju sredstva da pokrenete svoje poslove", poručio je Plenković.