I dalje su nam ključni snažni savezi između Europe i Sjeverne Amerike

U svom govoru premijer je kazao da mu je velika čast govoriti u Munk školi, dodavši da je riječ o instituciji koja je posebno fokusirana na pitanja koja definiraju naše doba: Kako države grade otpornost? Kako partnerstva traju? I tko oblikuje međunarodni poredak?

Danas je okupljenima na predavanju ponudio hrvatski i europski odgovor na ta pitanja.

Rekao je da Hrvatsku i Kanadu dijeli ocean, no da veze između dviju zemalja sežu mnogo dalje nego što mnogi pretpostavljaju.

Dodao je da prema hrvatskim povijesnim izvorima, dva hrvatska mornara - jedan iz Senja i jedan iz Dubrovnika - bili su među članovima posade koji su pratili Jacquesa Cartiera na njegovom putovanju rijekom St. Lawrence 1541. godine.

Čini se, ustvrdio je, da Hrvati već neko vrijeme istražuju mogućnosti u Kanadi.

Iznimna transformacija Hrvatske

Naveo je da je Hrvatska, zemlja s manje od četiri milijuna stanovnika, tijekom proteklog desetljeća prošla kroz iznimnu transformaciju. Od zemlje koja se borila za svoju neovisnost 1990-ih do potpuno integrirane članice europske i transatlantske zajednice.

Hrvatska je danas članica NATO-a, Europske unije, eurozone i Schengenskog prostora te je na pragu pridruživanja OECD-u, organizaciji čije je član i Kanada.

Premijer je naveo i da se 2016. godine, hrvatski BDP po glavi stanovnika više se nego udvostručio, odnosno porastao je s oko 11.000 eura na 24.000 eura. Naglasio je da je Hrvatska danas među najbrže rastućim gospodarstvima u eurozoni, a naš suvereni kreditni rejting poboljšan je pet puta u sedam godina, dosegnuvši kategoriju A prvi put u našoj povijesti.

Također smo, dodao je, osmi u svijetu u provedbi Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Kazao je da ove činjenice ne spominje kao popis postignuća, već zato što ilustriraju širu poantu koja se sastoji u tome da je otpornost rezultat održivih strateških izbora donesenih tijekom vremena.

Podsjetio je da je Hrvatska izašla iz rata za neovisnost i velikosrpske agresije predvođene Miloševićevim režimom 1990-ih s jasnom svrhom i željom za integracijom, stabilnošću i članstvom u euroatlantskoj zajednici vrijednosti.

Dodao je da smo do 1995. oslobodili većinu okupiranog teritorija, a do 1998. dovršili teritorijalni integritet mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja.

"Kao najnovija država članica Europske unije - i jedina s nedavnim iskustvom vanjske vojne agresije usporedive s ruskom invazijom na Ukrajinu - Hrvatska donosi jasno razumijevanje onoga što je doista u pitanju u današnjem svijetu", ustvrdio je premijer.

Hrvatska se zalaže za vrijednosti savezništva, međunarodnog prava i multilateralne suradnje

Naglasio je i da za Hrvatsku, vrijednosti savezništva, međunarodnog prava i multilateralne suradnje nisu apstrakcija, već dio našeg životnog iskustva i vodič u sve neizvjesnijem svijetu.
Rekao je da se proteklog desetljeća naša zemlja suočila s iznimnim nizom izazova, od kojih su neki globalni, a drugi svojstveni samo nama.

"Uspješno smo upravljali kolapsom i restrukturiranjem tvrtke od sistemske važnosti za naše gospodarstvo, pomogli smo osigurati budućnost ključnih dijelova hrvatske brodogradnje, prevladali pandemiju COVID-19, obnovili se nakon dva razorna potresa te prebrodili energetsku i inflacijsku krizu izazvanu ruskim ratom protiv Ukrajine", naveo je Plenković.

Istodobno, dodao je, kao i mnoge europske zemlje, i dalje se suočavamo s dugoročnim izazovima koje predstavljaju klimatske promjene i rastući migracijski pritisci.

Kroz sve te izazove, naglasio je premijer, očuvali smo političku stabilnost i socijalnu koheziju, a istovremeno smo zadržali jasan fokus na našim dugoročnim prioritetima.

"Hrvatsko iskustvo ilustrira središnji argument ovog predavanja: u eri rastuće neizvjesnosti, otpornost i međunarodna relevantnost ne ovise samo o veličini, već i o strateškoj jasnoći, pouzdanim partnerstvima i sposobnosti prilagodbe", kazao je Plenković.

Pojasnio je da u hrvatskom slučaju to znači da je ovaj pristup vođen modernim shvaćanjem suvereniteta, koji se temelji na uvjerenju da je Hrvatska jača, sigurnija i utjecajnija kada je povezana i integrirana s Europom i širim svijetom.

Značajan doprinos malih država

Rekao je i da naše vlastito iskustvo pokazuje da u današnjem međusobno povezanom svijetu manje države poput Hrvatske mogu dati značajan doprinos u područjima koja su strateški važna - ne zbog svoje veličine, već zbog svog položaja, stručnosti, pouzdanosti i sposobnosti izgradnje partnerstava.

Upozorio je i da u trenutku u kojem se nacije okupljaju za još jedno Svjetsko prvenstvo, međunarodni sustav postaje sve fragmentiraniji, ali istovremeno sve više oblikovan mrežama koje povezuju ljude, društva i zemlje diljem kontinenata.

U takvom svijetu, dodao je, utjecaj se manje ostvaruje samo kroz hijerarhiju, a više kroz partnerstva, koalicije i međusobno povezane mreže.

Kazao je i da je i da je ruska agresija protiv Ukrajine preoblikovala europsko sigurnosno okruženje i podsjetio nas da se mir, stabilnost i teritorijalni integritet nikada ne smiju uzimati zdravo za gotovo.

Dodao je da je sukob na Bliskom istoku dodatno potvrdio lekciju da regionalne krize brzo postaju globalni izazovi.

Pri tom je pojasnio da iako geografski udaljeni, događaji na Bliskom istoku utječu na Europu putem energetskih tržišta, trgovinskih ruta, migracijskih pritisaka i šire geopolitičke neizvjesnosti.
"U takvom okruženju otpornost više nije tek cilj javnih politika, ono je strateška nužnost. Isto tako, na povezanost se više ne gleda isključivo kao na pokretač gospodarskog rasta. Infrastruktura, transportni koridori, digitalne mreže i energetska međupovezanost su postale ključne komponente nacionalne i kolektivne sigurnosti", rekao je premijer.

Kazao je da se spremnost za zemlju naše veličine ne odnosi na predviđanje svake krize, već se radi o izgradnji otpornosti na krize i agilnosti da se na njih odgovori u trenutku kada se dogode.

Hrvatska kao regionalno čvorište

Pritom je istaknuo energiju kao možda najjasniji primjer kako se strateška uloga manjih država mijenja u današnjem geopolitičkom okruženju.

Kazao je da je Hrvatska tijekom proteklog desetljeća nastojala iskoristiti svoj geografski položaj između Jadrana, srednje Europe i jugoistočne Europe kako bi ojačala vlastitu energetsku sigurnost i sigurnost šire regije.

Dodao je da je naš LNG terminal na otoku Krku transformirao Hrvatsku od ovisnog uvoznika energije u regionalno energetsko čvorište.

Istaknuo je da je riječ o strateškoj odluci, a nedavni događaji samo su pojačali njezinu važnost.

Ističući zanimljiv primjer hrvatsko-kanadska veza, premijer je podsjetio da u kolovozu 1895. godine, prva velika hidroelektrana na svijetu koja koristi sustav izmjenične struje koji je razvio Nikola Tesla, rođen u Hrvatskoj, započela je s radom na slapovima Niagare.

Naglasio je da samo dva dana kasnije, ista tehnologija uvedena je u hidroelektrani Jaruga u blizini Šibenika, čime je Šibenik postao prvi grad u Europi osvijetljen izmjeničnom strujom, što je više od godinu dana prije nego što je struja iz Niagare stigla do Buffala.

Predsjednik Vlade je istaknuo da je Hrvatska već pružala alternativu u trenutku kada je Rusija pretvorila opskrbu energijom u oružje. Naša odluka o proširenju plinske infrastrukture, rekao je, nije bila potaknuta samo vlastitim potrebama Hrvatske, već i strateškim imperativom pomoći u diverzifikaciji opskrbe energijom diljem srednje Europe i smanjenju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima.

Naveo je da stoga Hrvatska dodatno jača svoju ulogu u europskoj energetskoj sigurnosti i kroz terminal za ukapljeni zemni plin na Krku. Istaknuo je da je u tijeku i veliki investicijski ciklus u plinsku infrastrukturu vrijedan 550 milijuna eura. Dodao je da sustav naftovoda JANAF opskrbljuje susjedne zemlje, a može osigurati pouzdanu energetsku opskrbu Mađarskoj i Slovačkoj, a buduća Južna plinska interkonekcija uskoro i Bosni i Hercegovini.

Premijer je spomenuo i Sjevernojadransku dolinu vodika, koja je razvijena zajedno sa Slovenijom i Italijom i jedan je od prvih velikih europskih projekata posvećenih proizvodnji i korištenju zelenog vodika.

Kazao je i da nuklearna energija također igra važnu ulogu, istaknuvši naše partnerstvo sa Slovenijom u zajedničkom vlasništvu Nuklearne elektrane Krško. Dodao je da je primjer nuklearne za istovremeno inspiracija za istraživanje ​​buduće tehnologije, uključujući male modularne reaktore.

A budući, kako je rekao, da energetska politika nije samo o današnjoj sigurnosti već i o sutrašnjim inovacijama, Hrvatska igra istaknutu ulogu u projektu DONES, pomažući u unapređenju tehnologija koje bi jednog dana mogle pretvoriti fuzijsku energiju u stvarnost.

Dodao je i da Hrvatska također ubrzava razvoj solarne i geotermalne energije, kao i vjetroelektrana te proširuje kapacitete za skladištenje energije i modernizira svoju elektroenergetsku mrežu.

Naveo je da je naša zemlja u 2025. godini bila četvrta u Europskoj uniji po udjelu obnovljivih izvora energije u neto proizvodnji električne energije, sa 76 posto, i sedma po udjelu u ukupnoj potrošnji energije.

"Energetska infrastruktura više nije samo ekonomska imovina - postala je bitna komponenta nacionalne otpornosti, ekonomske konkurentnosti i kolektivne sigurnosti", poručio je Plenković.
Kazao je i da hrvatsko iskustvo pokazuje da manje države mogu značajno doprinijeti regionalnoj energetskoj sigurnosti kada rano ulažu, grade partnerstva i strateški razmišljaju o svom geografskom položaju.

Povezanost: Inicijativa triju mora

Premjer je u svom govoru rekao i da geografija nije sudbina, ali je prednost. Dodao je da je zemljopisni položaj Hrvatske na sjecištu Mediterana, srednje Europe i jugoistočne Europe pruža joj prilike koje su prethodne generacije mogle samo djelomično iskoristiti.

Kazao je da je Hrvatska predstavlja mediteranska vrata za srednju Europu i nudi jednu od najkraćih i najsigurnijih pomorskih ruta između Azije i industrijskog srca starog kontinenta.

Dodao je i da je Jadranska obala sada u potpunosti omeđena državama članicama NATO-a, a naše luke Rijeka, Zadar i Ploče dio su šire europske prometne mreže koja povezuje Jadran sa srednjoeuropskim tržištima.

Naveo je da je Hrvatska zato prije deset godina zajedno s Poljskom suosnovala Inicijativu triju mora - platformu koja povezuje trinaest država članica Europske unije između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora.

Dodao je da ova regija dom za gotovo 160 milijuna ljudi i ima ukupni BDP od 3,5 bilijuna eura, što je čini jednim od najbrže rastućih područja u Europskoj uniji.

Kazao je i da Hrvatske ove godine imala čast predsjedati Inicijativom triju mora i biti domaćin Summita i Poslovnog foruma u Dubrovniku, istaknuvši prisutnost velike i značajne kanadske gospodarske delegacije, što je ujedno otvorilo u novu stranicu u hrvatsko-kanadskim odnosima.

Premijer je rekao i da je Hrvatska angažirana na ekonomskom koridoru Indija - Bliski Istok-Europa, naglasivši pritom da je indijski premijer prošle godine posjetio Hrvatsku. Izrazio je uvjerenje da će suradnja sa zemljama na ovoj ruti pridonijeti kompetitivnosti europske ekonomije i jačanju veza s najmnogoljudnijim državama svijeta.

U tom kontekstu premijer je pozdravio rastući interes Kanade za Inicijativom Triju mora te pozvao kanadske tvrtke da istraže mogućnosti u energetici, prometu, digitalnoj infrastrukturi i inovacijama u cijeloj regiji.

Demografija kao strateški izazov

U svom govoru premijer je istaknuo i demografiju koju je označio strateškim izazovom cijelog zapadnog svijeta.

Kazao je da se Hrvatska, poput mnogih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi, suočava s kombiniranim izazovom niske stope nataliteta, starenja stanovništva i dugoročnih učinaka emigracije.

Dodao je i da je Hrvatska je među prvim europskim zemljama koje su ovo pitanje podigle na najvišu razinu vlasti putem posebnog Ministarstva demografije.

Rekao je da se naša zemlja stoga usredotočila na privlačenje stranih talenata, podržavanje obitelji, zadržavanje mladih, osiguravanje ujednačenog regionalnog razvoja te niz politika priuštivog stanovanja, dodavši da će Vlada nastaviti poticati i povratak iseljenih Hrvata. U tom kontekstu naveo je da Hrvatska cijeni povezanost s hrvatskom dijasporom, od koje je veliki broj naših iseljenika upravo u Kanadi.

Spomenuo je i hrvatsku politiku lovljenja koraka s razvijenijim zemljama Europske unije, onima koju su u Uniju ušle desetak godina prije Hrvatske, kao i onima koje su godinama članice.

Premijer je zaključno istaknuo da se prosperitet i sigurnost Hrvatske temelje na dva stupa: našem članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.

"Dok djelujemo u sve više transakcijskom međunarodnom okruženju, naš je zadatak pokazati da snažni savezi i dalje ostaju nezamjenjivi i nužni za Europu i Sjevernu Ameriku,", poručio je Plenković.

Poručio je da samo jača, otpornija i bolje povezana Europa može ujedno biti sposobniji i vjerodostojniji partner za drugu stranu Atlantika.

Europa mora jačati svoju stratešku autonomiju

Dodao je i da Europa mora jačati svoju stratešku autonomiju, koju ne treba shvatiti kao udaljavanje od saveznika, već kao obvezu da više i učinkovitije pridonosi ciljevima kolektivne otpornosti i sigurnosti.

U tom kontekstu naveo je da se Hrvatska oslanja na savezništvo unutar NATO-a, istaknuvši hrvatska ulaganja u jačanje sposobnosti i modernizaciju Hrvatske vojske.

Pritom je za primjer uzeo Dubrovačku Republiku - današnji grad Dubrovnik, kazavši da je ona opstala pet stoljeća ne zato što su njezini zidovi bili neprobojni, već zato što je njezina diplomacija bila iznimna.

Rekao i da za manje države otpornost ne proizlazi iz izolacije, nego iz otvorenosti, prilagodljivosti i snažnih partnerstava.

"Nekada smo gradili kamene zidine kako bismo zaštitili svoju slobodu, a danas naša sigurnost i prosperitet ovise o nečemu drukčijem pouzdanim savezništvima, energetskim povezivanjima, prometnim koridorima, digitalnim mrežama i partnerstvima koja ih povezuju u cjelinu", poručio je Plenković.

Stoga, naglasio je, Hrvatska već sada ulaže u svoje mlade naraštaje izdvajanjem pet posto BDP-a za obrazovanje, ocijenivši da bez solidnog obrazovanja, manje zemlje jednostavno nemaju šanse u današnjem kompetitivnom svijetu.

"Zato vjerujem da budući međunarodni poredak neće oblikovati samo velike sile, već i zemlje sposobne spajati regije, graditi partnerstva, jačati otpornost te donijeti praktična rješenja za zajedničke izazove", rekao je premijer.

Bez međunarodnog prava male države postat će samo promatrači

Naglasio je i da će manje države bez međunarodnog prava i snažnih multilateralnih sustava postati samo promatrači, što, dodao je, Hrvatska ne želi biti.

"Vjerujemo da u međunarodnim odnosima za zemlje naše veličine postoji dvoje najboljih prijatelja. Jedan je oslanjanje na međunarodno pravo, a drugi na ojačane međunarodne, multilateralne sustave i poboljšano svjetsko upravljanje. Bez njih će manje zemlje postati tek promatrači, što mi ne želimo biti", zaključio je Plenković.