Milanović je ničim izazvan poslao priopćenje o potrebi konzultacija, a kad ga pokušate kontaktirati, ni to nije dobro

Ne zna, odgovorio je na pitanje zašto mu se predsjednik Milanović nije javio na telefonski poziv, a što se tiče konzultacija vezanih uz Odbor za mir podsjetio je da ih je jasno najavio još u Davosu na Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma gdje je ta inicijativa američkog predsjednika Trumpa i predstavljena.

Radi se, pojasnio je, o inicijativi slijedom rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o Gazi, odnosno planu od 20 mirovnih točaka koji je pretočen u jedan novi međunarodni ugovor koji je ponuđen Hrvatskoj.

To prirodno zahtijeva konzultacije između Vlade i predsjednika, kazao je i dodao da je u Vladi u proteklih nekoliko dana napravljena temeljita analiza.

"Zauzeli smo vrlo jasan stav i prije nego što ga komuniciramo javnosti želio sam da se i s njim o tome konzultiramo", kazao je predsjednik Vlade i dodao da nije uspio vidjeti što je sve Milanović danas o toj temi rekao.

Imamo dvije opcije - zaoštriti ton ili ostaviti prostor za dijalog

"Imamo sada dvije opcije. Jedna je da pokušamo odmah dignuti ton u našim odnosima ili pričekati da se stvarno čujemo u nekom trenutku danas tijekom dana", poručio je premijer Plenković dodajući da će pred medijima opet biti popodne pa to može biti prigoda za novu izjavu, a u međuvremenu želi ostaviti malo prostora za dijalog.

Na daljnje zamolbe da komentira Milanovićeve izjave, osobito o tome da je pitanje eventualnog pristupanja Odboru za mir potrebno raspraviti na Vijeću za nacionalnu sigurnost, premijer je ustvrdio da je taj sastanak trebalo održati još 24. veljače 2022. godine kada je započela ruska agresija na Ukrajinu.

"Tada sam to i pisanim putem zatražio, a on je na to rekao: nije to ništa", dodao je.

Prema Ustavu, kazao je premijer Plenković, trebali bi surađivati u oblikovanju i provođenju vanjske politike, a Vlada vodi vanjsku politiku.

"Ne sjećam se baš situacija da se on s nama konzultirao po bilo kojem vanjskopolitičkom pitanju, kada i ako zauzima stav", rekao je Plenković.

Milanović je, ničim izazvan, prošli tjedan poslao priopćenje da se želi konzultirati, dodao je, a sada kad ga pokušate kontaktirati, nije ni to dobro.

"Onda vi sami zaključite kakav je to partner i sugovornik", poručio je i dodao da su njegovi suradnici pokušali dva puta doći do predsjednika, ali je, očito, bio zauzet.

Ustvrdivši da se Hrvatska, u kontekstu poziva da se pridruži Odboru za mir, nigdje nije gurala, dodao je da postoje zemlje koje su pozvane i one koje nisu.

Nije jasno odjednom veliko pranje Milanovića od SDP-a, možda ga je sram

Osvrnuo se i na izbor ustavnih sudaca i čelne osobe Vrhovnog suda, u kontekstu izjava predsjednika Milanovića koji je kazao da on ima ovlasti samo u slučaju izbora čelnika Vrhovnog suda te da se taj izbor ne može povezivati s izborom ustavnih sudaca jer on nema nikakve veze s SDP-om.

Podsjetivši da je tadašnjeg predsjednika SDP-a Peđu Grbina, uoči parlamentarnih izbora prije dvije godine, Milanović "maknuo" s bine i rekao da je on kandidat SDP-a za premijera, kazao je kako mu nije jasno sada to nekakvo veliko pranje od SDP-a.

"Možda ga je sram Hajdaša Dončića, ali to ću ostaviti njima da se time bave", poručio je.

Pojašnjavajući, ne u ulozi predsjednika Vlade, nego u ulozi predsjednika HDZ-a, zašto su se odlučili za takav pristup izboru sudaca, premijer Plenković kazao je da su jasno detektirali da ne postoji politička volja onih koji bi trebali sudjelovati u drugom poluvremenu upotpunjavanja izbora sudaca Ustavnog suda.

Isti oni, dodao je, lani su odigrali utakmicu izbora ustavnih sudaca po modelu 5-5, bez da su trepnuli na model i način na koji se suci biraju, a sad kad bi se trebala izabrati još 3 suca koji bi, prirodno i kao što je to u drugim zemljama trebali, uz stručnost i integritet, reflektirati odnos snaga u Hrvatskom saboru, onda to ne žele.

SDP ima očitu namjeru opstruirati proces izbora sudaca

Kako bi ilustrirao očitu namjeru SDP-a da taj proces opstruira, podsjetio je i na riječi zastupnika Arsena Bauka koji je ustvrdio da im više vrijedi jedan ustavni sudac nego Vrhovni sud.

"Ako je to pozicija, onda mi kao politička stranka, a ne kao Vlada koja se upetljava u ustavnu nadležnost Sabora, kažemo: OK, idemo mi sada to politički vezati i idemo za tim da se procesi dovedu dokraja paralelno", kazao je dodajući kako nema nikakve zapreke da se to napravi, da to rade svi i svugdje jer što je drugo politika nego dogovaranje ili zauzimanje pozicija.

Oni su, dodao je, ponudili recept i rješenje, a uzrujano komentiranje ocijenio je potpuno nepotrebnim.

Predsjednik Republike, pojasnio je, ima ovlast predlaganja čelnika Vrhovnog suda, a odluka je na Hrvatskom saboru u kojem postoji većina koja bira.

Upitan za komentar izjave predsjednika Republike vezane uz Grenland, odnosno na konstataciju predsjednika Republike da je tu njegovu izjavu iskoristio ruski ministar vanjskih poslova Lavrov, ali i da se može uspoređivati pravo na samoodređenje naroda Grenlanda i Krima.
"Ne da mi se njega više komentirati", ustvrdio je.

Ćorić ima ogromno iskustvo rada u Vladi i HNB-u

Novinari su premijera pitali i što očekuje od današnje rasprave na Odboru za financije u Hrvatskom saboru, na kojem će predstaviti Tomislava Ćorića kao kandidata za novog ministra financija, nakon odlaska Marka Primorca zbog preuzimanja nove dužnosti potpredsjednika Europske investicijske banke.

Smatra, kazao je, da je dobro da Ćorić dolazi u Vladin tim, jer ima ogromno iskustvo i rada u Vladi i rada u HNB-u, a u najboljim je godinama da da maksimum u poslu.

Očekuje od njega, dodao je, kao što je to bilo i u slučaju njegovog prethodnika, da u svom radu pridonese provedbi Programa Vlade.