Results
Government of Croatia
Government of Croatia
08/31/2026 | Press release | Distributed by Public on 08/31/2026 07:08
Hrvatska je iskoristila prednosti članstva u EU i stvorila snažan temelj za kontinuirani gospodarski rast
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na panelu "Kako konvergirajuća gospodarstva stvaraju globalne prvake", u okviru Future 500 Foruma na IEDC - Bled School of Management.
Govoreći o hrvatskom gospodarskom uspjehu, istaknuo je da hrvatsko gospodarstvo raste već 22 kvartala zaredom, brže od prosjeka Europske unije i europodručja, te podsjetio na ostvarene strateške ciljeve - članstvo u europodručju i Schengenskom prostoru, kao i napredak prema članstvu u OECD-u.
Premijer Plenković podsjetio je da je njegova Vlada na početku prvoga mandata, u listopadu 2016., postavila jasne ciljeve - ulazak Hrvatske u Schengenski prostor, europodručje i OECD.
"Bili smo prva zemlja koja se istoga dana pridružila i Schengenu i europodručju", istaknuo je.
Dubljom integracijom i odgovornim vođenjem javnih financija, kazao je, Hrvatska je ojačala svoju ekonomiju i stvorila bolju investicijsku klimu. U proteklih deset godina apsolutni BDP povećan je za 100 posto, s 47 na 94 milijarde eura.
"Iskoristili smo prednosti članstva u Europskoj uniji u svakom mogućem smislu", rekao je Plenković, dodavši da su brojna hrvatska poduzeća danas predvodnici u svojim područjima te da, uz državnu administraciju i turizam, predstavljaju važne pokretače gospodarskog rasta.
Kao ključnu poruku djelovanja svoje Vlade istaknuo je lovljenje koraka sa zemljama koje su članice Europske unije znatno dulje od Hrvatske.
Hrvatska je u međuvremenu napredovala za pet stupnjeva u investicijskom kreditnom rejtingu, što je, istaknuo je premijer, veliki iskorak za banke, kompanije i investitore te potvrda povećane otpornosti i vjerodostojnosti hrvatskoga gospodarstva.
Odgovor na krize ojačao je otpornost hrvatskog gospodarstva
Govoreći o brojnim krizama s kojima se Europska unija suočavala posljednjih godina i njihovu snažnom utjecaju na gospodarstvo, premijer Plenković podsjetio je na pandemiju COVID-19, koja je zahtijevala snažan i pravodoban odgovor, najprije u zdravstvenom, a potom i u gospodarskom smislu.
Europska unija tada je usvojila Instrument EU sljedeće generacije, kao snažan odgovor na krizu i važan alat za povećanje otpornosti europskih gospodarstava. Hrvatska je iz Mehanizma za oporavak i otpornost ispregovarala više od 10 milijardi eura, a ta su sredstva, istaknuo je premijer, snažno pridonijela gospodarskom rastu.
Uz pandemiju, kao veliki izazov izdvojio je rusku agresiju na Ukrajinu, koja je prouzročila energetsku krizu i snažne inflatorne pritiske, kao i posljedice rata na Bliskom istoku, osobito na cijene energenata.
U takvim globalnim okolnostima, kazao je, potrebno je dodatno jačati konkurentnost europskoga gospodarstva kako bi ono i u budućnosti ostalo otporno.
Europa mora jačati industrijsku i obrambenu bazu
Govoreći o promijenjenom europskom političkom ozračju, premijer je ocijenio da je ono u velikoj mjeri posljedica velike migracijske krize iz 2015. godine.
Osvrnuo se i na transatlantske odnose, osobito u kontekstu ulaganja u obranu. Podsjetio je na odluku NATO-a da se do 2035. dosegne cilj od pet posto BDP-a za obranu i obrambeno povezane aktivnosti - 3,5 posto za obranu i 1,5 posto za aktivnosti povezane s obranom.
Tu odluku, rekao je, prije svega vidi kao odgovor na Putinovu agresiju na Ukrajinu, a ne kao posljedicu pritiska Sjedinjenih Američkih Država.
Europska unija, dodao je, nastavit će jačati svoju industrijsku bazu i snažno ulagati u nacionalne obrambene sposobnosti, koje pritom moraju biti interoperabilne.
Hrvatska želi svoje iskustvo staviti na raspolaganje Ukrajini
Bilo je riječi i o kontinuiranoj hrvatskoj potpori Ukrajini, osobito u kontekstu poslijeratne obnove, u kojoj Hrvatska ima posebno iskustvo među državama članicama Europske unije.
Premijer je posebno istaknuo hrvatsko iskustvo u razminiranju, podsjetivši na velike štete i dugotrajan proces obnove nakon velikosrpske agresije Miloševićeva režima. Hrvatska poduzeća danas su, istaknuo je, među vodećima u proizvodnji strojeva za razminiranje.
No, naglasio je, Ukrajina najprije mora doći u situaciju u kojoj će obnova biti moguća, a za to je prvenstveno potrebno osigurati mir.
"Prije toga Ukrajini treba nastaviti pomagati vojno, zatim nastaviti s naporima za postizanje mira koji neće žrtvovati ukrajinski teritorij, pomoći joj na europskom putu, a potom i u obnovi", poručio je Plenković.
Pritom je pozdravio spremnost brojnih država i kompanija koje su već najavile da žele sudjelovati u obnovi Ukrajine nakon završetka rata.
Govoreći o hrvatskom gospodarskom uspjehu, istaknuo je da hrvatsko gospodarstvo raste već 22 kvartala zaredom, brže od prosjeka Europske unije i europodručja, te podsjetio na ostvarene strateške ciljeve - članstvo u europodručju i Schengenskom prostoru, kao i napredak prema članstvu u OECD-u.
Premijer Plenković podsjetio je da je njegova Vlada na početku prvoga mandata, u listopadu 2016., postavila jasne ciljeve - ulazak Hrvatske u Schengenski prostor, europodručje i OECD.
"Bili smo prva zemlja koja se istoga dana pridružila i Schengenu i europodručju", istaknuo je.
Dubljom integracijom i odgovornim vođenjem javnih financija, kazao je, Hrvatska je ojačala svoju ekonomiju i stvorila bolju investicijsku klimu. U proteklih deset godina apsolutni BDP povećan je za 100 posto, s 47 na 94 milijarde eura.
"Iskoristili smo prednosti članstva u Europskoj uniji u svakom mogućem smislu", rekao je Plenković, dodavši da su brojna hrvatska poduzeća danas predvodnici u svojim područjima te da, uz državnu administraciju i turizam, predstavljaju važne pokretače gospodarskog rasta.
Kao ključnu poruku djelovanja svoje Vlade istaknuo je lovljenje koraka sa zemljama koje su članice Europske unije znatno dulje od Hrvatske.
Hrvatska je u međuvremenu napredovala za pet stupnjeva u investicijskom kreditnom rejtingu, što je, istaknuo je premijer, veliki iskorak za banke, kompanije i investitore te potvrda povećane otpornosti i vjerodostojnosti hrvatskoga gospodarstva.
Odgovor na krize ojačao je otpornost hrvatskog gospodarstva
Govoreći o brojnim krizama s kojima se Europska unija suočavala posljednjih godina i njihovu snažnom utjecaju na gospodarstvo, premijer Plenković podsjetio je na pandemiju COVID-19, koja je zahtijevala snažan i pravodoban odgovor, najprije u zdravstvenom, a potom i u gospodarskom smislu.
Europska unija tada je usvojila Instrument EU sljedeće generacije, kao snažan odgovor na krizu i važan alat za povećanje otpornosti europskih gospodarstava. Hrvatska je iz Mehanizma za oporavak i otpornost ispregovarala više od 10 milijardi eura, a ta su sredstva, istaknuo je premijer, snažno pridonijela gospodarskom rastu.
Uz pandemiju, kao veliki izazov izdvojio je rusku agresiju na Ukrajinu, koja je prouzročila energetsku krizu i snažne inflatorne pritiske, kao i posljedice rata na Bliskom istoku, osobito na cijene energenata.
U takvim globalnim okolnostima, kazao je, potrebno je dodatno jačati konkurentnost europskoga gospodarstva kako bi ono i u budućnosti ostalo otporno.
Hrvatska ima jedinstveno iskustvo poslijeratne obnove i razminiranja teritorija koje želi staviti na raspolaganje Ukrajini.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković
Europa mora jačati industrijsku i obrambenu bazu
Govoreći o promijenjenom europskom političkom ozračju, premijer je ocijenio da je ono u velikoj mjeri posljedica velike migracijske krize iz 2015. godine.
Osvrnuo se i na transatlantske odnose, osobito u kontekstu ulaganja u obranu. Podsjetio je na odluku NATO-a da se do 2035. dosegne cilj od pet posto BDP-a za obranu i obrambeno povezane aktivnosti - 3,5 posto za obranu i 1,5 posto za aktivnosti povezane s obranom.
Tu odluku, rekao je, prije svega vidi kao odgovor na Putinovu agresiju na Ukrajinu, a ne kao posljedicu pritiska Sjedinjenih Američkih Država.
Europska unija, dodao je, nastavit će jačati svoju industrijsku bazu i snažno ulagati u nacionalne obrambene sposobnosti, koje pritom moraju biti interoperabilne.
Hrvatska želi svoje iskustvo staviti na raspolaganje Ukrajini
Bilo je riječi i o kontinuiranoj hrvatskoj potpori Ukrajini, osobito u kontekstu poslijeratne obnove, u kojoj Hrvatska ima posebno iskustvo među državama članicama Europske unije.
Premijer je posebno istaknuo hrvatsko iskustvo u razminiranju, podsjetivši na velike štete i dugotrajan proces obnove nakon velikosrpske agresije Miloševićeva režima. Hrvatska poduzeća danas su, istaknuo je, među vodećima u proizvodnji strojeva za razminiranje.
No, naglasio je, Ukrajina najprije mora doći u situaciju u kojoj će obnova biti moguća, a za to je prvenstveno potrebno osigurati mir.
"Prije toga Ukrajini treba nastaviti pomagati vojno, zatim nastaviti s naporima za postizanje mira koji neće žrtvovati ukrajinski teritorij, pomoći joj na europskom putu, a potom i u obnovi", poručio je Plenković.
Pritom je pozdravio spremnost brojnih država i kompanija koje su već najavile da žele sudjelovati u obnovi Ukrajine nakon završetka rata.
Government of Croatia published this content on August 31, 2026, and is solely responsible for the information contained herein. Distributed via Public Technologies (PUBT), unedited and unaltered, on August 31, 2026 at 13:08 UTC. If you believe the information included in the content is inaccurate or outdated and requires editing or removal, please contact us at [email protected]