Povećanje inflacije je izravna posljedica rasta cijena energenata

Rast cijena energije, dodao je, odgovoran je za gotovo polovicu rasta inflacije u travnju, dodao je, a da se cijene energenata nisu mijenjale stopa inflacije bila bi oko 3 posto.

"Dakle, ovdje vidimo posljedice tog vanjskog šoka i, prije svega, posljedice zatvaranja Hormuškog tjesnaca", kazao je.

Te posljedice, naglasio je, nisu prisutne samo u Hrvatskoj nego i u drugim članicama Europske unije te dodao da 16 članica bilježi ubrzavanje inflacije.

Izrazio je nadu da će postupnim smirivanjem ratnih aktivnosti na Bliskom istoku i stabiliziranjem cijena na svjetskom tržištu nafte doći i do obuzdavanja rasta cijena naftnih derivata, što će onda utjecati i na smanjenje inflatornih pritisaka.

Zasad nije došlo do potpunog prelijevanja; tome su pridonijele i mjere Vlade

Istovremeno u ovim podacima koji su objavljeni bilježimo i određene ohrabrujuće trendove, poput pada cijena industrijskih proizvoda te umjerenijeg rasta cijena hrane na godišnjoj razini od 3,5 posto, što je poprilično ispod ukupne stope inflacije, rekao je premijer Plenković.

Činjenica da na mjesečnoj razini cijena hrane i pića nije rasla ide u prilog tome da zasad nije došlo do potpunoga prelijevanja rasta cijene goriva baš u sve segmente koji se mjere i pridonose izračunu mjesečne stope inflacije.

"Tome su sigurno pridonijele i Vladine mjere ograničavanja rasta cijena naftnih derivata i održavanja stabilnih cijena struje i plina do 1. listopada", naglasio je.

Istaknuvši kako nije moguće u potpunosti neutralizirati takav globalni šok, premijer je poručio da će Vlada mjerama koje poduzima nastaviti što je moguće više ublažiti utjecaj ove energetske krize na kućanstva, a pritom jamčiti sigurnost opskrbe energentima.

Nastavljamo s ograničenjem cijena naftnih derivata

Najavio je da Vlada priprema i nove odluke vezane za cijene naftnih derivata za sljedeća dva tjedna koje će donijeti u ponedjeljak.

"Poruka je svim akterima u gospodarstvu da u ovako zahtjevnim okolnostima vanjskih šokova učine napor da se što manje cijene preliju na krajnje potrošače to jest na naše građane i gospodarske subjekte", zaključio je.

Premijer Plenković osvrnuo se i na nekoliko drugih aktualnih tema i aktivnosti u proteklom tjednu.

Summit Inicijative triju mora predstavlja i najveći iskorak u odnosima s SAD-om od Domovinskog rata

U Dubrovniku je početkom ovog tjedna održan summit i poslovni forum Inicijative triju mora, deset godina nakon što je i prvi sastanak na vrhu te Inicijative održan u tom gradu.

Premijer je rasprave na političkoj razini ocijenio vrlo kvalitetnima, kao i završnu deklaraciju.

Smatra, dodao je, da u predstojećim pregovorima o novom proračunu Europske unije kroz regionalna partnerstva treba gledati kako naći sredstva za financiranje projekata u vertikalnom povezivanju Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora.

Zahvalivši svima koji su sudjelovali u organizaciji tog uspješnog summita, premijer je istaknuo da je on predstavljao između ostalog i možda najveći iskorak u odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama od Domovinskog rata, i u smislu sporazuma koji su potpisani i snažnih privatnih investicija koje bi trebale biti realizirane u Hrvatskoj.

Najposjećeniji poslovni forum od početka Inicijative

Što se tiče poslovnog foruma, premijer je istaknuo da je bio najposjećeniji do sada, a odazvalo se 1.600 gospodarstvenika i preko 700 tvrtki iz 45 zemalja.

"To je potvrda da ovih 13 zemalja članica Europske unije iz srednje i istočne Europe u kojima živi skoro 130 milijuna ljudi predstavlja značajnu i atraktivnu točku na karti svijeta", poručio je dodajući da su na summitu sudjelovali i partneri iz SAD-a, Kanade, Japana i niza drugih zemalja, a Italija je dobila status strateškog partnera.

U Dubrovniku je s Bosnom i Hercegovinom potpisan Sporazum o Južnoj plinskoj interkonekciji, a na taj će se način omogućiti transport plina iz LNG terminala na Krku u BiH, osobito u područje Federacije.

Moody's Hrvatskoj potvrdio najvišu razinu kreditnog rejtinga

Premijer Plenković podsjetio je da je prije nekoliko dana svjetska agencija za kreditni rejting Moody's potvrdila rekordno visoku razinu kreditnog rejtinga za Hrvatsku A3 uz stabilne izglede, nakon što su to ranije učinile agencije S&P i Fitch.

To je još jedna potvrda smjera naše ekonomske politike i uopće provedbe Programa Vlade, poručio je.

Od ostalih aktivnosti izdvojio je sudjelovanje na neformalnom sastanku Europskog vijeća koji je krajem prošloga tjedna održan na Cipru.

Europskih sredstava će biti i nastavit će omogućavati Hrvatskoj da se dalje razvija

Glavne teme bile su Bliski istok, Ukrajina te razgovori o novom Višegodišnjem financijskom okviru.

Govoreći o novom proračunu Europske unije premijer je i ovom prigodom otklonio teze onih koji se malo razumiju u europsku politiku i tvrde da za Hrvatsku više neće biti europskih sredstava istaknuvši da je Komisija predložila najveći proračun ikad od 2 bilijuna eura.

"Prema tome, sredstava će biti i nastavit će omogućavati Hrvatskoj da se razvija i lovi korak s onima koji su ranije ušli u Europsku uniju", naglasio je.

Dostojanstveno obilježavanje osnutka gardijskih brigada i obljetnica operacije Bljesak

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na 35. obljetnicu osnivanja 4. gardijske brigade Pauci u Splitu, podsjetivši da je kroz nju prošlo više od 7.500 pripadnika koji su sudjelovali u brojnim ključnim operacijama u Domovinskom ratu.

Obilježena je i 35. obljetnica osnivanja 3. gardijske brigade Kune u Slavonskom Brodu, koja je imala važnu ulogu u operaciji Bljesak, čija će se obljetnica obilježiti sutra u Okučanima.

Ministarstvo hrvatskih branitelja u suradnji s ekspertima pronašlo je još dvije masovne grobnice iz vremena, a radi se o zločinima počinjenim nakon Drugog svjetskog rata.

Početkom tjedna obilježena je 110. obljetnica priznanja ravnopravnosti Islama u Hrvatskoj, a premijer Plenković istaknuo je da su odnosi Mešihata i hrvatske države izrazito pozitivni i skladni, zahvalivši na doprinosu muftiji Azizu Hasanoviću i zastupniku bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Arminu Hodžiću.