Podrška i solidarnost Hrvatske s Ukrajinom proizlazi i iz našeg iskustva žrtve velikosrpske agresije Miloševićeva režima

Tom je prigodom ponovio snažnu potporu i solidarnost Hrvatske s Ukrajinom koja, između ostaloga, proizlazi iz našeg vlastitog iskustva žrtve velikosrpske agresije Miloševićevog režima početkom 1990-ih koja je u jednom trenutku isto imala 27 posto okupiranog teritorija.

Neke od članica Europske unije, dodao je, imaju i bilateralne ugovore s Ukrajinom koji jasno definiraju potporu ukrajinskom članstvu.

Takav ugovor uime hrvatske Vlade, podsjetio je, potpisao je s predsjednikom Zelenskim u prosincu 2021.

Prema njegovom mišljenju, tri su važna elementa trenutne situacije u Ukrajini. Prvi je mirovni proces, drugi integracija u Europsku uniju, a treći rekonstrukcija.

Iako je glavni preduvjet prestanak agresije, istaknuo je, u ovom trenutku ne vidimo da ona staje.

Uz to, sve ekonomske posljedice paketa sankcija nisu imale utjecaj na političke promjene u Rusiji, što je ključni problem, naglasio je.

Kada je riječ o ukrajinskom članstvu u Europskoj uniji, premijer Plenković kazao je da je do sada pristup proširenju bio temeljen na konkretnim postignućima u ispunjavanju kriterija svake kandidatkinje zasebno. Sada vidimo signale drugačijeg pristupa, a to je geopolitički pristup.

To je, dodao je, prema njegovom mišljenju jedina prava šansa za bržu integraciju Ukrajine u Europsku uniju.

Ključno je za Ukrajinu da ne prepusti svoj okupirani teritorij

Pritom je istaknuo i dva ključna elementa za daljnje proširenje, a to su apsorpcijske mogućnosti europskog proračuna te način donošenja odluka.

Stoga, kazao je premijer, jedna stvar je politička aspiracija, a druga konsenzus i njegove implikacije.

Naravno, za sve to ključno je prvo uspostaviti mir.

U tom je kontekstu premijer Plenković naveo kako svi mirovni sporazumi imaju dva aspekta. Prvi je trenutak u kojem su potpisani, a drugi povijesne posljedice nekoliko godina kasnije.

Njegov savjet predsjedniku Zelenskom, kazao je premijer Plenković, jest da nikad na papir ne stavi ni jednu sitnicu koja bi de jure prepustila ukrajinski teritorij.

To je ključno za ostavštinu ove generacije Ukrajinaca i svega što su do sada učinili, ne samo za ukrajinske interese nego i kao jasan presedan za stabilnost međunarodnog poretka i prava u budućnosti.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja jedinstveno iskustvo koje može pomoći Ukrajini

Plenković je podsjetio da je u trenutku kada su hrvatske oružane snage u svega četiri dana oslobodile golemu većinu okupiranih područja, Hrvatska, kao država od četiri milijuna stanovnika, imala čak 200.000 naoružanih vojnika - i to unatoč međunarodnom embargu na uvoz oružja.
"Upravo zato jedinstveno hrvatsko iskustvo na europskom kontinentu može biti od velike vrijednosti za Ukrajinu, osobito kada je riječ o procesu mirne reintegracije okupiranih teritorija, dovršenom 1998. godine."

Istaknuo je da danas Hrvatska vojska prolazi kroz sveobuhvatan proces modernizacije, prelaskom s istočne na zapadnu vojnu tehnologiju.

"U operativnoj uporabi imamo ili nabavljamo nove borbene avione, tenkove, američku vojnu opremu, helikoptere, a razvili smo i vlastitu proizvodnju FPV dronova."

Potpuno smo svjesni patnje ukrajinskog naroda, a osobito želimo pomoći u ovim teškim trenucima tijekom zime, kazao je premijer Plenković govoreći o pomoći koju Hrvatska pruža Ukrajini i putem donacija transformatora i generatora naše kompanije HEP.

Na kraju je i ovom prigodom izrazio veliko poštovanje i zahvalnost ukrajinskim vojnicima na svemu što su učinili za svoju zemlju, ali i za slobodu Europe.

Na panelu su sudjelovali i predsjednik Finske Alexander Stubb, predsjednik Latvije Edgars Rinkēvičs, predsjednik Vlade Belgije Bart De Wever, predsjednik Vlade Nizozemske Dick Schoof, te glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

Panelu se pridružio i posebni izaslanik predsjednika SAD-a Steve Witkoff.