Odnos EU-a i SAD-a baziran na mjerama i protumjerama nije dobar; Moramo očuvati transatlantsko savezništvo

U izjavi za medije, premijer Plenković osvrnuo se na obraćanje američkog predsjednika Donalda Trumpa, ocijenivši da je dobro bilo čuti neposredno od njega objašnjenje niza stajališta koja su se u najvećoj mjeri ticala onoga što je učinio u prvoj godini svog mandata.

"Veliki dio njegovog nastupa bio je unutarnje političkog karaktera, bilo o gospodarstvu, sigurnosti, priuštivom stanovanju, migracijama i svemu što je nastojao učiniti da opravda povjerenje koje je dobio na izborima", kazao je premijer Plenković.

Trump želi biti predsjednik mirotvorac i okončati rusku agresiju na Ukrajinu

Što se tiče međunarodnoga dijela, premijer ga je ocijenio zanimljivim za sve istaknuvši da je pozicija predsjednika Trumpa cijelo vrijeme ta da želi biti predsjednik mirotvorac i dodajući da je Trump danas govorio o tome da je pridonio da se okonča osam ratova, da želi okončati rusku agresiju na Ukrajinu te da pritom razgovara i s ruskim i s ukrajinskim predsjednikom.

Dojma je, dodao je, da će se nakon ovog sastanka u Davosu vratiti toj temi, koja je zadnjih desetak dana bila u drugom planu.

Predsjednik Trump, dodao je premijer, ne želi daljnje žrtve i njegov je cilj da se to zaustavi i da pokuša okrenuti stranicu.

Ponovio je, a to je učinio i sam predsjednik Trump u svom govoru, ocjenu da Trump nije identificiran s tom agresijom te smatra da su do nje dovele slabosti prethodnih američkih administracija Obame i Bidena, kao i da se ona ne bi dogodila da je on tada bio predsjednik SAD-a.

Dobro je što je Trump poručio da neće koristiti silu ako Danska ne prihvati ponudu za Grenland

Što se tiče Grenlanda, teme koja je zaokupirala svu pozornost u američko-europskim odnosima, najvažnijim je ocijenio to što je danas predsjednik Trump rekao da neće koristiti silu.

"Bez obzira na elaboraciju kako im je Grenland sigurnosno važan, poslao je jednu važnu poruku - on želi de facto kupiti Grenland od Danske i inzistira na tome argumentima koje smo već uglavnom čuli. Ali, ono što je dobro, rekao je da ako se ta ponuda ne prihvati, on neće koristiti silu", naveo je premijer Plenković.

Očito je, dodao je premijer, da Trump u svom mandatu želi riješiti brojne teme koje nisu riješili raniji američki predsjednici, s elaboracijom koju koristi iz kuta nacionalne sigurnosti.

Kada je riječ o financiranju NATO-a, Trump smatra da je ono predominantno bilo od strane SAD-a.

"Želio je veću kontribuciju drugih i veća izdvajanja za obranu. Zadovoljan je da je podigao taj zavjet NATO-a s nekadašnji 2 posto na 5 posto do 2035.", kazao je premijer Plenković dodajući da Trump sebe vidi kao nekoga tko snaži NATO, a ne da ga slabi.

Na određeni način predsjednik Trump odmakao je od konvencionalnog načina vođenja vanjske politike i ne vidi tako snažnima i relevantnima brojne međunarodne organizacije i sam multilateralizam, već je refleks puno više na odnosu snaga između velikih sila, ocijenio je premijer.

Pritom se ipak drži prijateljstva i savezništva s europskim partnerima, naglasio je te dodao da usprkos podizanju tona i pokojoj riječi viška ne odstupa od partnerstva s europskim saveznicima.

Solidarnost s Danskom, uz održavanje savezničkih odnosa

Upitan što očekuje od sutrašnjeg sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, premijer je kazao da će se voditi jedna otvorena i orijentacijska rasprava o velikom broju tema, od carinske politike, Grenlanda, do rješavanja svjetskih kriza i daljnje suradnje.

"Svaki odnos s SAD-om koji je baziran na mjerama i protumjerama, retorziji, reciprocitetu i represalijama nije dobar", upozorio je dodajući da se radi o saveznicima.

Stav je Hrvatske, s iskustvom članice NATO saveza i ulogom SAD-a koja nam je bila važna proteklih 35 godina, da je potreban glas razuma - solidarizirati se s Danskom i njenim teritorijalnim integritetom, ali nastojati održati dugoročne savezničke odnose, poručio je predsjednik Vlade.

To je ključ za cijeli Zapad i za njegovu relevantnost uopće, istaknuo je i dodao da se treba držati vrijednosti, poštivanja međunarodnoga prava i teritorijalnog integriteta, dobrosusjedskih odnosa i međusobnog poštovanja i uvažavanja.

Gospodarska situacija u Europi

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na brojne bilateralne sastanke koje je danas održao.

S predsjednicom Europske središnje banke Christine Lagarde razgovarao je o ekonomskoj situaciji u Europi, jačanju otpornosti, proteklim krizama i budućim okolnostima.

Dodao je da su prognoze i analize Europske središnje banke prilično pozitivne, a dobro gledaju i na hrvatsko gospodarstvo.

Izrazio je i zadovoljstvo odlukom Eurogrupe da za sljedećeg potpredsjednika banke izabere Borisa Vujčića, prvog iz redova novih država članica Europske unije te prvog iz srednje i istočne Europe.

"To je i veliko priznanje Hrvatskoj, koja u okolnostima brojnih globalnih izazova ostaje financijski stabilna, uz snažan gospodarski rast", poručio je.

Potpora Bosni i Hercegovini

Od sastanka s državnicima, izdvojio je sastanak s predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, armenskim predsjednikom i predsjednikom Izraela.

S predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto potvrdio je dobrosusjedske odnose.

"Podupiremo nastavak reformskog procesa, koji je nužan za ubrzanje europskog puta BiH. Važno je postići politički dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva radi jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda i funkcionalnosti zemlje", istaknuo je premijer Plenković.

Sigurnost europskog susjedstva

Sastanak s predsjednikom Armenije Khachaturyanom nastavak je dijaloga usmjerenog na intenziviranje političkih odnosa i gospodarske suradnje Hrvatske i Armenije.

Posebno je istaknuta važnost jačati odnosa Europske unije i Armenije u kontekstu sigurnosti i stabilnosti europskog susjedstva.

U tom je kontekstu najavljeno da će se u svibnju u Erevanu održati sastanak Europske političke zajednice.

S izraelskim predsjednikom Isaacom Herzogom razgovarao je o bilateralnim odnosima Hrvatske i Izraela, potrebi stabilizacije prilika na Bliskom istoku te dugoročnom postizanju mira između Izraela i Palestine.

Mogućnosti ulaganja u Hrvatsku

Sastao se i s predstavnicima globalnih kompanija Goldman Sachs, Google i Mistral AI, s kojima je razgovarao o sigurnosti i tehnološkim izazovima, digitalnoj transformaciji i rastućoj ulozi umjetne inteligencije.

S predstavnicima AstraZenece, Wolta, PPF-a i zaklade Luksic razgovarao je o poslovnim mogućnostima i potencijalnim investicijama u Hrvatskoj.

U razgovoru s predsjednikom FIFA-e Giannijem Infantinom osvrnuo se na nadolazeće Svjetsko prvenstvo u nogometu koje će se na ljeto održati u SAD-u, Kanadi i Meksiku.