Zahvaljujući snažnoj posvećenosti Vlade, Hrvatska je postigla odličan napredak u procesu pristupanja OECD-u

Predsjednik Vlade Andrej Plenković tom je prigodom zahvalio glavnom tajniku Cormannu na angažmanu u njegovom mandatu i podršci svim reformskim naporima koje je Hrvatska poduzimala na putu prema članstvu u OECD-u, jedinoj preostaloj velikoj ekonomskoj međunarodnoj organizaciji u koju još može pristupiti.

Podsjetio je da je prvo izvješće OECD-a za Hrvatsku glavni tajnik Cormann predstavio u Zagrebu, u rujnu 2023.

"Ono nam je služilo kao poticaj u preuzimanju svih pravnih stečevina koje su dio OECD-ovih bilo sustava konvencija bilo posebnih preporuka, koje su nadgradnja onoga što smo učinili u vremenu pristupanja Europskoj uniji", poručio je istaknuvši ključnu krilaticu OECD-a "Bolje politike za kvalitetniji život građana".

U tri i pol desetljeća samostalnosti Hrvatska je prošla vrlo zahtjevan put, od države koja nije bila međunarodni subjekt, preko međunarodnog priznanja, obrane od agresije velikosrpskog Miloševićevog režima i pobjede u Domovinskom ratu, oslobađanja teritorija, mirne reintegracije i obnove do integracije u međunarodne organizacije, NATO i Europsku uniju.

Nakon članstva u europodručju i Schengenskom prostoru, završavamo međunarodno pozicioniranje Hrvatske skorim pridruživanjem OECD-u, kazao je predsjednik Vlade.

Kontinuirani rast gospodarstva, plaća i mirovina

Govoreći o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, premijer je istaknuo da gospodarstvo kontinuirano raste, i to brže od prosjeka zemalja Europske unije i eurozone.

Hrvatski BDP se gotovo udvostručio od 2016. godine, dodao je, a zaposlenost je van turističke sezone nešto manja od milijun i 730 tisuća ljudi, dok je nezaposlenost praktički na razini prirodne, odnosno ispod 5 posto.

Uz to, bilježimo kontinuirani rast plaća i mirovina, a u pogledu makroekonomskih pokazatelja ispunjavamo maastriške kriterije i kontinuirano smanjujemo javni dug, koji je danas na oko 56 posto udjela u BDP-u, što je za gotovo 30 postotnih bodova manje nego što je bilo u vremenu pandemije Covida-19, naveo je premijer Plenković.

Naveo je investicijski kreditni rejting s pozitivnim ili stabilnim izgledima prema sve tri svjetske agencije, kao i rast BDP-a po stanovniku od 2016. godine s 11 na 23,5 tisuće eura.

Značajne reforme porezne politike i upravljanja državnom imovinom

Govoreći o preporukama OECD-a, premijer je istaknuo da su provedene značajne reforme u pogledu porezne politike, upravljanja državnom imovinom, osobito poduzećima u državnom i djelomično državnom vlasništvu.

Slijede, dodao je, značajne reforme u domeni pravosuđa i javne uprave kao i daljnje dinamiziranje tržišta rada te nastavak ulaganja u obrazovanje, ciklus vrijedan 2,7 milijardi eura.

Naglasio je da je posebna pozornost posvećena energetskoj politici, jačanju energetske neovisnosti, diverzifikaciji opskrbnih pravaca i pretvaranju Hrvatske u relevantno regionalno energetsko čvorište.

"Ovaj drugi ekonomski pregled dat će nam temeljne signale što točno trebamo učiniti u sljedećih nekoliko mjeseci kako bi se ovaj proces dovršio", kazao je predsjednik Vlade.

Istaknuo je da članstvo u OECD-u znači, prije svega, snažniju reputaciju države, dodatno učvršćenje međunarodnoga položaja, veće povjerenje ulagača i stabilniji okvir i poslovnu klimu, odnosno pouzdan, snažan, predvidljiv pravni i porezni okvir te klima koja privlači investitore.

Hrvatska je od outsidera došla do onih zemalja koje će u OECD ući među prvima

Jačanje institucija i regulatorna predvidljivost su oni temelji koji su itekako važni kada država ulazi u klub najrazvijenijih zemalja svijeta, dodao je.

To podrazumijeva i dinamično tržište rada na koje izlaze dobro obrazovani mladi ljudi sa širokim temeljnim znanjem i nužnim specifičnim znanjima koja im daju šansu na domaćem, europskom i globalnom tržištiu.

Zahvalio je svima koji su radili na ovom zahtjevnom procesu dodajući da još sedam zemalja nastoji ući u OECD.

I ovom je prigodom zahvalio na doprinosu ekonomskoj i fiskalnoj politici te odgovornom upravljanju javnim financijama dosadašnjem ministru financija Marku Primorcu i zaželio mu uspjeh u obavljanju nove dužnosti potpredsjednika Europske investicijske banke.

Hrvatska je od zemlje koja je bila svojevrsni outsider prije nekoliko godina došla među one koji bi trebali ovaj proces dovršiti među prvima, zaključio je.

Cormann: Zahvaljujući snažnom i otpornom gospodarskom rastu, Hrvatska sustiže prosječni životni standard zemalja OECD-a

U nastavku sjednice, glavni tajnik OECD-a Cormann predstavio je drugo Ekonomsko izvješće za Hrvatsku.

Proces pristupanja OECD-u predstavlja transformacijsko putovanje koje zemljama kandidatima pomaže u provođenju reformi, usklađivanju s međunarodnim praksama i standardima te postavljanju temelja za dugoročni rast i povećanje standarda, kazao je Cormann.

"Hrvatska je postigla odličan napredak u procesu pristupanja OECD-u, zahvaljujući snažnoj posvećenosti Vlade", poručio je Cormann zahvalivši premijeru Plenkoviću na njegovom vodstvu.

Hrvatska treba održati zamah strukturnih reformi kako bi nastavila snažnu ekonomsku konvergenciju, a zahvaljujući snažnom i otpornom gospodarskom rastu, sustiže prosječni životni standard zemalja OECD-a.

Tako BDP po stanovniku Hrvatske sada iznosi 81 posto prosjeka OECD-a, dok je prije deset godina to iznosilo tek 62 posto.

Održavanje makroekonomske stabilnosti i održivosti

OECD očekuje se snažan nastavak rasta BDP-a od 2,7 posto u ovoj godini te od 2,4 posto u idućoj godini. Što se tiče inflatornih pritisaka, istaknuo je da su oni popustili, iako su i dalje visoki.

Kada je riječ o ključnim preporukama, iz OECD-a smatraju da je, s ciljem osiguranja srednjoročne fiskalne održivosti, potrebno proširiti poreznu bazu te ojačati učinkovitost poreznog sustava kako bi se generirali potrebni prihodi.

Sugeriraju i ukidanje mjera subvencioniranja energenata te ograničavanja cijena hrane, uz zaštitu ranjivih kućanstava putem ciljanih potpora.
"Trebamo učinkovitije mjere, koje će konkretno ciljati ranjiva kućanstva", poručio je Cormann.

Jačanje upravljanja javnim poduzećima može povećati produktivnost i poboljšati javne usluge, istaknuto je u izvješću, a u tom je kontekstu glavni tajnik Cormann je rekao da su lani doneseni zakoni vrlo važan korak u poboljšanju upravljanja i ishoda kada je o državnim poduzećima riječ.

Odgovor na starenje stanovništva

Hrvatsko stanovništvo se smanjuje i ubrzano stari, što ima negativan utjecaj na potencijalni rast i javne rashode. Kako bi Hrvatska odgovorila na te trendove, iz OECD-a apostrofiraju potrebne reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, dugotrajnog sustava skrbi, kao i tržišta rada, kako bi se produžio radni vijek, poboljšali zdravstveni ishodi te povećao udio radno aktivnog stanovništva.

Poboljšanje zdravstvenih ishoda, putem jačanja prevencije i pružanja visokokvalitetne primarne i bolničke skrbi, jedan je od važnih preduvjeta za produljenje radnog vijeka, ističu iz OECD-a.

Širi pristup profesionalnoj rehabilitaciji osobama s invaliditetom može poboljšati zapošljavanje, dodao je Cormann.

Također, jačanje učenja temeljenog na radu pridonijelo bi zapošljavanju osoba sa strukovnim obrazovanjem.

Stambena politika

U izvješću OECD-a napominje se da veliki broj stambenih jedinica i objekata za turistički najam smanjuju ponudu i priuštivost stanovanja.

Unaprjeđenje politika o korištenju zemljišta i učinkovitosti gradnje može povećati ponudu stambenih jedinica, a razvoj tržišta dugoročnog najma mogao bi povećati mobilnost radne snage.

Ističe se i mogućnost optimiziranja oporezivanja nekretnina.

Klimatski otporna ekonomija

U izvješću se ističe potreba ubrzanih mjera javnih politika kako bi se do 2050. ostvarile neto nulte emisije štetnih plinova, za što je potreban sveobuhvatan paket politika, s ciljem postupnog napuštanja korištenja fosilnih goriva, a uz poticanje obnovljivih izvora energije, povećanje energetske učinkovitosti zgrada, kao i smanjenje ovisnosti korištenja automobila.

U tom se kontekstu dodaje da brže izdavanje dozvola može potaknuti korištenje obnovljivih izvora energije, a to se može postići povećanjem administrativnih kapaciteta, pojednostavljenjem postupka njihovog izdavanja ili pokretanjem sustava "sve na jednom mjestu".

"Hrvatsko je gospodarstvo u vrlo dobrom stanju i kreće se prema konvergenciji s dohodovnim i životnim standardom OECD-a, na temelju snažnog i otpornog rasta i snažnih reformskih napora ", naglasio je glavni tajnik Cormann izrazivši potporu hrvatskom članstvu u OECD-u