Government of Croatia
Government of Croatia
09/14/2026 | Press release | Distributed by Public on 09/14/2026 08:23
Hrvatskom saboru upućene izmjene Zakona o gospodarenju otpadom
Vlada je s današnje, 203. sjednice, Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom.
"Težište je na sprječavanju nezakonitog postupanja, punoj sljedivosti tokova otpada, stvarnoj financijskoj odgovornosti onečišćivača, učinkovitom radu i koordinaciji između nadležnih tijela i lokalnih jedinica", kazala je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
Među ključnim novinama je uvođenje obveze neprekinutog videonadzora ulaza na lokacije gospodarenja otpadom, uz čuvanje snimaka 30 dana radi omogućavanja učinkovitijeg inspekcijskog i kaznenog postupanja u slučajevima sumnje na nezakonite aktivnosti.
Istodobno se uvodi obveza GPS praćenja vozila kojima se prevozi otpad. Na taj način, ističe se, omogućit će se potpuna sljedivost kretanja otpada od mjesta nastanka do mjesta obrade ili zbrinjavanja te značajno otežati nezakonito odbacivanje otpada u okoliš. Podaci o kretanju se moraju čuvati najmanje dvije godine.
Uvodi se javno dostupan popis osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom, koji obuhvaća i odgovorne te upravljački povezane osobe, čime se, kazala je ministrica, smanjuje mogućnost nastavka iste djelatnosti preko drugog društva te ponavljanje pogrešaka.
Uspostavlja se i sustav redovitih kontrola lokacija, najmanje jednom godišnje za lokacije neopasnog otpada i najmanje dva puta godišnje za lokacije opasnog otpada, uz godišnje izvješćivanje Vlade.
"Provjeravat će se stvarne vrste i količine otpada, način skladištenja i obrade, evidencije, uvjeti iz dozvole i dostatnost financijskog jamstva kako bi se zaštitili imovinsko-pravni interesi RH", navela je Vučković.
Mišljenje načelnika ili gradonačelnika prije izdavanja dozvola
Preciziraju se uvjeti za izdavanje, preispitivanje i ukidanje dozvola. Prije izdavanja dozvola iz nadležnosti županije, odnosno Grada Zagreba, pribavlja se obrazloženo mišljenje načelnika ili gradonačelnika, utemeljeno na prostornom planu i namijeni građevine. Županijsku dozvolu izdaje župan.
Zakonske izmjene trebale bi rezultirati učinkovitijim postupanjem u slučaju sumnje na nezakonite pošiljke otpada. Tako se nadležnim tijelima daju dodatne ovlasti za privremeno zadržavanje pošiljki otpada, vozila ili druge opreme kada postoje okolnosti koje upućuju na mogućnost nezakonitog postupanja.
Time se omogućuje pravodobna reakcija nadležnih tijela i sprječava nastanak štete za okoliš prije okončanja upravnih ili inspekcijskih postupaka.
Financijska jamstva i založna prava, proširenje informacijskog sustava
Dodatno se uređuje sustav financijskih jamstava koja moraju osigurati osobe koje gospodare otpadom. Cilj je osigurati da troškove uklanjanja otpada, sanacije okoliša i otklanjanja eventualnih šteta snosi stvarni onečišćivač, a ne država ili jedinice lokalne samouprave. Financijska dostatnost provjerava se najmanje jednom godišnje.
Predlaže se i mehanizam zakonskog založnog prava na imovini onečišćivača do visine troška sanacije. Također, uvodi se obveza jedinicama lokalne samouprave da najmanje jednom godišnje provedu akciju uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada.
Proširuje se informacijski sustav i e-ONTO. Obveza vođenja e-ONTO-a širi se i na subjekte koji obavljaju ili omogućavaju ponovnu uporabu robe, kao i na one koji sprečavaju nastanak otpada proglašenjem nusproizvoda.
Povezivanjem podataka do bržeg otkrivanja nepravilnosti
Ako najava pošiljke otpada koja ne podliježe notifikaciji nije unesena u mrežnu aplikaciju Europske komisije (DIWASS), uvoznik ili izvoznik dužan je podatke unijeti u nacionalni e-ONTO dva dana prije nego što pošiljka uopće krene s polazišta. Ako Ministarstvo utvrdi da određene pošiljke otpada mogu predstavljati značajni rizik za okoliš ili sustav gospodarenja otpadom donijet će rješenje kojim se zabranjuje preuzimanje ili isporuka određenog otpada na rok do jedne godine.
Daljnji razvoj informacijskog sustava gospodarenja otpadom, tvrde u Ministarstvu, omogućit će kvalitetnije praćenje podataka o nastanku, prijevozu, obradi i zbrinjavanju otpada. Povezivanjem podataka o dozvolama, pošiljkama otpada, lokacijama i nadzoru stvaraju se preduvjeti za brže otkrivanje nepravilnosti i učinkovitije planiranje inspekcijskih aktivnosti.
Propisuje se predaja miješanog komunalnog otpada isključivo pripadajućem uspostavljenom centru za gospodarenje otpadom. Jedinice lokalne samouprave dobivaju jasne obveze za otpadnu zemlju i kamenje, reciklažna dvorišta za građevni otpad, prostore za ponovnu uporabu. Zakon sada propisuje da cijena odlaganja miješanog komunalnog otpada na bilo kojem lokalnom odlagalištu u obuhvatu nekog aktivnog Centra za gospodarenje otpadom (CGO) mora biti jednaka ili veća od cijene koju naplaćuje sam CGO.
Predloženo je i povećanje novčanih kazni te uvođenje novih prekršaja povezanih s videonadzorom, GPS praćenjem, financijskim jamstvima, nezakonitim pošiljkama i neusklađenošću s dozvolama.
Osnovan Znanstveni savjet za stručnu potporu Vladi u sanaciji otpada
Na sjednici je donesena i Odluka o osnivanju Znanstvenog savjeta za stručnu potporu Vladi Republike Hrvatske u sanaciji nezakonito odloženog otpada na lokaciji Gospić.
Savjet će razmatrati zdravstvene, okolišne, tehnološke i druge stručne aspekte sanacije nezakonito odloženog otpada u Gospiću te Vladi davati savjete i stručnu potporu vezanu uz rješavanje te problematike.
U radu Savjeta će sudjelovati istaknuti znanstvenici i stručnjaci iz područja kemijskog inženjerstva i tehnologije, građevinarstva i gospodarenja otpadom, hidrogeologije, zaštite tla, agronomije, javnog zdravstva i zdravstvene ekologije.
Multidisciplinarnim Znanstvenim savjetom, koji je uoči sjednice Vlade s premijerom Andrejom Plenkovićem održao prvu konstituirajuću sjednicu, predsjedat će rektor Sveučilišta u Zagrebu, Stjepan Lakušić, dok je za njegova zamjenika imenovan ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
U Savjetu je i pet članova - Ante Jukić kao predstavnik Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Dražen Vouk s Građevinskog fakulteta, Jelena Parlov s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Ivica Kisić kao predstavnik Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Iskra Aleksandra Nola s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb, Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar".
Sjednice saziva i njima predsjeda predsjednik Znanstvenog savjeta, a u slučaju njegove odsutnosti zamjenik predsjednika.
Sjednice Znanstvenog savjeta može sazvati i predsjednik Vlade Republike Hrvatske te na toj sjednici mogu sudjelovati članovi Vlade, predstavnici nadležnih državnih tijela i drugih institucija te drugi znanstvenici i stručnjaci, a tom sjednicom predsjeda predsjednik Vlade.
Znanstveni savjet sastaje se prema potrebi, a administrativne i tehničke poslove za potrebe Znanstvenog savjeta obavlja Ured predsjednika Vlade, čiji predstavnik sudjeluje u radu Znanstvenog savjeta kad Znanstveni savjet zasjeda bez članova Vlade.
Zadaća Savjeta bit će razmatranje zdravstvenih, okolišnih, tehnoloških i drugih stručnih aspekata sanacije te davanje Vladi znanstveno utemeljenih mišljenja, savjeta i stručne potpore. Savjet će osobito razmatrati dostupne podatke i rezultate ispitivanja koji se odnose na sastav i svojstva otpada, mogući utjecaj onečišćenja na zdravlje ljudi i okoliš.
Multidisciplinarni sastav Znanstvenog savjeta omogućit će da se svi važni aspekti sanacije sagledaju povezano i s različitih stručnih stajališta. Time će se pridonijeti kvaliteti i pouzdanosti odluka koje se donose tijekom pripreme i provedbe sanacije, pravodobnom prepoznavanju mogućih rizika te transparentnom i znanstveno utemeljenom informiranju javnosti.
Za kompenzacijske mjere potpore depopuliranim područjima 1,8 milijuna eura
Vlada je donijela i Program kompenzacijske mjere potpore depopuliranim područjima za 2026. godinu vrijedan 1,8 milijuna eura, a po riječima potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića, cilj mu je pružiti financijsku potporu poljoprivrednicima koji zbog promjene propisa iz 2023. više nisu na područjima sa statusom prirodnih ili posebnih ograničenja.
Programom se, kako je rekao, kroz kompenzacijska plaćanja u ovoj godini želi nadoknaditi gubitak dohotka i pomoći im da zadrže stabilnost proizvodnje.
Pravo na potporu imaju poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika ili OPG-ova koji ispunjavaju tri uvjeta - fizičke ili pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava čije su poljoprivredne površine upisane u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj; u 2022. su ostvarili potporu kroz mjeru 13 Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima, a u 2023. su ta područja izgubile status područja s ograničenjima i koji su u 2025. podnijeli zahtjev za potpore koje se nalaze na području JLS, a koje su od 2023. izgubile status područja s ograničenjima, i imaju status aktivnog poljoprivrednika.
Potpora se dodjeljuje po prihvatljivom hektaru poljoprivredne površine za dva područja - područje sa značajnim prirodnim ograničenjima i područje sa posebnim ograničenjima, naveo je Vlajčić napominjući kako će se potpora isplatiti poljoprivrednicima do kraja godine.
Za zaštitne oznake 100.000 eura
Donesen je i Program potpora skupinama proizvođača za izradu ili izmjenu specifikacije za zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalne specijalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode za čiju provedbu su osigurana sredstva od 100 tisuća eura.
Cilj Programa je da skupine proizvođača započnu postupak zaštite naziva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla ili kao zajamčeno tradicionalni specijalitet i olakšavanje početne faze postupka koja podrazumjeva izradu potrebne dokumentacije, odnosno da započnu postupak izmjene specifikacije proizvoda za već registrirane nazive proizvoda kako bi se omogućilo usklađivanje proizvodnje što većeg broja proizvođača sa zahtjevima navedenim u specifikaciji proizvoda.
Donošenjem Programa, rekao je Vlajčić, očekuje se povećanje broja zaštićenih proizvoda te povećanje broja proizvođača koji će ući u sustav certifikacije proizvodnje proizvoda sa zaštićenim nazivom.
Programom se financira 80 posto ukupnih prihvatljivih troškova po pojedinom korisniku - za izradu specifikacije proizvoda za proizvod čiji se naziv želi zaštititi visina potpore po pojedinom korisniku je maksimalno 20.000 eura, a za izradu izmjene specifikacije proizvoda za već registrirane nazive proizvoda maksimalno 5.000 eura.
APN-u preneseno zemljište u Resniku radi realizacije programa stanovanja
Vlada je donijela i Odluku kojom je Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama prenijela u vlasništvo zemljište u zagrebačkom Resniku za potrebe realizacije posebnih programa stanovanja.
Odlukom je država APN-u prenijela zemljište površine 56.180 metara kvadratnih procijenjene tržišne vrijednosti osam milijuna eura, a na kojem država putem APN-a planira izgradnju 30 višestambenih zgrada s 240 stanova.
Dokumentacija je usklađena prema prostornom planu i GUP-u Grada Zagreba.
Ugovorom o prijenosu u vlasništvo obvezat će se Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama da predmetnu nekretninu privede svrsi u roku od četiri godine od dana sklapanja ugovora.
Vlada je izmijenila i Uredbu o prodajnoj cijeni obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na potpomognutim područjima, kojima se omogućuje podnošenje zahtjeva za otkup nakon pet godina prebivanja u stambenoj jedinici u državnom vlasništvu i nakon 10 godina prebivanja u stambenim jedinicama koje su izgrađene sredstvima iz EU fondova. Produžuje se i rok zabilježbe zabrane otuđenja od pet godina od sklapanja ugovora o prodaji, koji je do sada bio tri godine.
Sredstva od prodaje stambenih jedinica na potpomognutim područjima su, sukladno odredbi članka 33. Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, njihov prihod.
Izmijenjena je i Uredba o kriterijima za bodovanje prijava za stambeno zbrinjavanje, kojima se uvode dva nova modela stambenog zbrinjavanja, pa ih je tako sada ukupno sedam. Novi modeli odnose se na prodaju neuseljivog stana te na darovanje građevinskog materijala za popravak stana i krovišta u zadnjoj etaži ili u potkrovlju etažirane obiteljske kuće.
Povećani su kriteriji za podnositelje koji su osobe s invaliditetom ili imaju članove kućanstva s invaliditetom, za samohrane roditelje, a uveden je i novi kriterij koji se odnosi na zaposlene u Oružanim snagama RH, MUP-u, pravosudnoj policiji te profesionalne vatrogasce.
Kompenzacijske mjere potpore depopuliranim područjima
Na sjednici je donesen i Program kompenzacijske mjere potpore depopuliranim područjima za 2026. godinu. Cilj programa je poljoprivrednicima u područjima koja su do 2023. godine bila u statusu područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima, a taj su status izgubile, osigurati kompenzacijsko plaćanje u 2026. godini radi nadoknade gubitka dohotka.
Prihvatljivi korisnici ove potpore su poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika ili OPG-ova koji ispunjavaju tri uvjeta - da su u 2022. ostvarili potporu kroz bivšu mjeru, da su za iste površine podnijeli zahtjev za potpore u 2025. te da su imali status aktivnog poljoprivrednika u prošloj godini.
Potpora se dodjeljuje po hektaru poljoprivredne površine. Sredstva u iznosu od 1,806.289 eura osigurana su u državnom proračunu za 2026. godinu, a visina odobrene potpore ne može biti manja od 100 niti veća od 20.000 eura. Potpora će se isplatiti do kraja godine, najavio je ministar poljoprivrede David Vlajčić.
Preraspodjela 10 milijuna eura za sanaciju štete od potresa
Donesena je i Odluka i o preraspodjeli sredstava planiranih u državnom proračunu za 2026. godinu radi osiguranja sredstava za sanaciju štete od potresa na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije.
Sredstva u iznosu 10 milijuna eura preraspodjeljuju se s pozicije Ministarstva graditeljstva u svrhu pravovremenog izvršavanja ugovorenih obaveza.
Donesen Nacionalni plan razvoja industrije i Akcijski plan
Vlada je donijela i Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske od 2027. do 2034. godine te Akcijski plan za provedbu nacionalnog plana od 2027. do 2030. godine, čime želi postići konkurentnu, čistu, otpornu i sigurnu industriju.
Nacionalni plan definira prioritete industrijskog razvoja Republike Hrvatske usmjerene na jačanje konkurentnosti industrije, dekarbonizaciju proizvodnih procesa, poticanje tehnološkog napretka te stvaranje preduvjeta za razvoj novih industrija visoke dodane vrijednosti, uz povezivanje zelene i digitalne tranzicije s povećanjem konkurentnosti gospodarstva.
Dokument predstavlja strateški okvir za provedbu javnih politika u području industrije, s naglaskom na prerađivačku industriju.
Nacionalni plan obuhvaća mjere za modernizaciju i digitalizaciju industrije, povećanje proizvodnih kapaciteta, rast proizvodnje, produktivnosti i izvoza, razvoj digitalnih i zelenih vještina te poticanje primjene načela kružnog gospodarstva i učinkovitog korištenja resursa.
Tri glavna cilja
Strukturiran je kroz tri cilja. To su konkurentna i izvozno orijentirana industrija, usmjerena na povećanje produktivnosti, konkurentnosti i izvoza, zatim čista industrija, usmjerena na dekarbonizaciju industrije, povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, te naposljetku otporna i sigurna industrija usmjerena na jačanje otpornosti industrije te poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj u ključnim strateškim područjima.
Vlada je usvojila i Akcijski plan za provedbu nacionalnog plana za razdoblje do 2030. godine, kojim se definiraju mjere, praćenje uspješnosti, rokovi, nadležnost te procjena potrebnih troškova za provedbu mjera nacionalnog plana.
Ukupan procijenjeni trošak provedbe nacionalnog plana za razdoblje od 2027. do 2034. godine iznosi dvije milijarde i 998 milijuna eura, a procijenjeni trošak provedbe akcijskog plana je 1,87 milijardi eura.
Za provedbu nacionalnog i akcijskog plana osigurat će se financijska sredstva iz državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih raspoloživih izvora financiranja.
Premijer Andrej Plenković rekao je da je cilj modernizirati i digitalizirati industriju, koja će bit čista i energetski učinkovita, otporna i otvorena inovacijama. "To su temeljni ciljevi nacionalnog plana", rekao je.
Planom se prema riječima ministra gospodarstva Ante Šušnjara želi uspostaviti jedinstven strateški okvir za razvoj hrvatske industrije i jasno definirati njezin smjer.
Fokus je, kako je rekao, prije svega na prerađivačkoj industriji, njezinoj modernizaciji, povećanju produktivnosti i dodane vrijednosti te jačanju njezine pozicije na europskom i globalnom tržištu.
"Hrvatska industrija mora povećati produktivnost i dodanu vrijednost, ubrzati digitalizaciju i automatizaciju, provesti zelenu transformaciju i snažnije se uključiti u međunarodne lance vrijednosti", rekao je Šušnjar.
Tri prioriteta aspekta plana nisu odvojena, jer konkurentna industrija mora biti tehnološki napredna, održiva i sposobna odgovoriti na buduće poremećaje, dodao je.
Mjerljivi učinci
Naglašava da je za svaki od tri prioriteta postavljen konkretan i mjerljiv cilj do 2034. godine.
Tako je radi ostvarenja konkurentne izvozno orijentirane industrije cilj povećati udio bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije u BDP-u sa 10,6 na 12,5 posto te indeks digitalne intenzivnosti sa 24,4 na 31 posto.
Da bi industrija bila čista, cilj je značajno smanjiti emisijsku intenzivnost, a mjere uključuju energetsku učinkovitost, elektrifikaciju, skladištenje energije i čiste tehnologije, uključujući vodik.
Radi jačanja otpornosti i sigurnosti industrije, ulaganja u istraživanje i razvoj u bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industrije trebala bi porasti sa 1,65 na 2,8 posto.
"Ovaj plan nije samo deklarativan dokument jer iza ciljeva stoje konkretni instrumenti i konkretna ulaganja", ustvrdio je Šušnjar.
Najveći dio ulaganja, kako je rekao, planiran je u prvoj fazi provedbe za razdoblje od 2027. do 2030. godine. U tom razdoblju predviđeno je oko 1,9 milijardi eura ulaganja, dok se za razdoblje 2031. do 2034. godine planira nešto više od 1,1 milijarde eura.
Najviši godišnji investicijski intenzitet predviđen je 2029.godine s oko 642 milijuna eura ulaganja.
Nacionalnim planom, kazao je Šušnjar, postavljamo okvir da hrvatska industrija do 2034. godine bude tehnološki naprednija, produktivnija i otpornija.
Odobren zajam CERP-a Uljaniku radi dovršetka postupka prodaje
Vlada je na sjednici odobrila Centru za restruktiranje i prodaju (CERP) da pozajmi Uljanik Brodogradnji 1856 milijun eura, što je potrebno radi dovršetka postupka prodaje poslovnih udjela koje Republika Hrvatska ima u tom društvu.
"Time će se otkloniti poremećaji u poslovanju i osigurati uvjeti za dovršetak započetog postupka prodaje poslovnih udjela društva", rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Napomenuo je da je Vlada poduzela niz aktivnosti i mjera radi očuvanja poslovne stabilnosti Uljanik Brodogradnje 1856, sve u cilju osiguranja kontinuiteta poslovanja, očuvanja radnih mjesta i stvaranja preduvjeta za dugoročnu održivost brodograđevne djelatnosti.
Izmjene programa Mikro zajmovi za rast i uključenost
Ministar gospodarstva prezentirao je na sjednici izmjene programa Mikro zajmovi za rast i uključenost. Maksimalni iznos zajma iz tog programa povećan je s 25 na 50 tisuća eura.
Vlada je, također, dala suglasnost za sufinanciranje troškova organizacije međunarodnih biciklističkih utrka CRO Race u 2026., 2027. i 2028. godini u iznosu 2,7 milijuna eura.
Na sjednici su prihvaćena i pokroviteljstva nad humanitarnom akcijom "Terry Fox Run", održavanjem 6. festivala "Dani u Vali", 23. HBOR-ovom međunarodnom konferencijom o poticanju izvoza i 3. HBOR INVEST konferencijom "Umijeće izlaska iz ulaganja".
Izvor: Hina/Vlada
"Težište je na sprječavanju nezakonitog postupanja, punoj sljedivosti tokova otpada, stvarnoj financijskoj odgovornosti onečišćivača, učinkovitom radu i koordinaciji između nadležnih tijela i lokalnih jedinica", kazala je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
Među ključnim novinama je uvođenje obveze neprekinutog videonadzora ulaza na lokacije gospodarenja otpadom, uz čuvanje snimaka 30 dana radi omogućavanja učinkovitijeg inspekcijskog i kaznenog postupanja u slučajevima sumnje na nezakonite aktivnosti.
Istodobno se uvodi obveza GPS praćenja vozila kojima se prevozi otpad. Na taj način, ističe se, omogućit će se potpuna sljedivost kretanja otpada od mjesta nastanka do mjesta obrade ili zbrinjavanja te značajno otežati nezakonito odbacivanje otpada u okoliš. Podaci o kretanju se moraju čuvati najmanje dvije godine.
Uvodi se javno dostupan popis osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom, koji obuhvaća i odgovorne te upravljački povezane osobe, čime se, kazala je ministrica, smanjuje mogućnost nastavka iste djelatnosti preko drugog društva te ponavljanje pogrešaka.
Uspostavlja se i sustav redovitih kontrola lokacija, najmanje jednom godišnje za lokacije neopasnog otpada i najmanje dva puta godišnje za lokacije opasnog otpada, uz godišnje izvješćivanje Vlade.
"Provjeravat će se stvarne vrste i količine otpada, način skladištenja i obrade, evidencije, uvjeti iz dozvole i dostatnost financijskog jamstva kako bi se zaštitili imovinsko-pravni interesi RH", navela je Vučković.
Mišljenje načelnika ili gradonačelnika prije izdavanja dozvola
Preciziraju se uvjeti za izdavanje, preispitivanje i ukidanje dozvola. Prije izdavanja dozvola iz nadležnosti županije, odnosno Grada Zagreba, pribavlja se obrazloženo mišljenje načelnika ili gradonačelnika, utemeljeno na prostornom planu i namijeni građevine. Županijsku dozvolu izdaje župan.
Zakonske izmjene trebale bi rezultirati učinkovitijim postupanjem u slučaju sumnje na nezakonite pošiljke otpada. Tako se nadležnim tijelima daju dodatne ovlasti za privremeno zadržavanje pošiljki otpada, vozila ili druge opreme kada postoje okolnosti koje upućuju na mogućnost nezakonitog postupanja.
Time se omogućuje pravodobna reakcija nadležnih tijela i sprječava nastanak štete za okoliš prije okončanja upravnih ili inspekcijskih postupaka.
Financijska jamstva i založna prava, proširenje informacijskog sustava
Dodatno se uređuje sustav financijskih jamstava koja moraju osigurati osobe koje gospodare otpadom. Cilj je osigurati da troškove uklanjanja otpada, sanacije okoliša i otklanjanja eventualnih šteta snosi stvarni onečišćivač, a ne država ili jedinice lokalne samouprave. Financijska dostatnost provjerava se najmanje jednom godišnje.
Predlaže se i mehanizam zakonskog založnog prava na imovini onečišćivača do visine troška sanacije. Također, uvodi se obveza jedinicama lokalne samouprave da najmanje jednom godišnje provedu akciju uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada.
Proširuje se informacijski sustav i e-ONTO. Obveza vođenja e-ONTO-a širi se i na subjekte koji obavljaju ili omogućavaju ponovnu uporabu robe, kao i na one koji sprečavaju nastanak otpada proglašenjem nusproizvoda.
Povezivanjem podataka do bržeg otkrivanja nepravilnosti
Ako najava pošiljke otpada koja ne podliježe notifikaciji nije unesena u mrežnu aplikaciju Europske komisije (DIWASS), uvoznik ili izvoznik dužan je podatke unijeti u nacionalni e-ONTO dva dana prije nego što pošiljka uopće krene s polazišta. Ako Ministarstvo utvrdi da određene pošiljke otpada mogu predstavljati značajni rizik za okoliš ili sustav gospodarenja otpadom donijet će rješenje kojim se zabranjuje preuzimanje ili isporuka određenog otpada na rok do jedne godine.
Daljnji razvoj informacijskog sustava gospodarenja otpadom, tvrde u Ministarstvu, omogućit će kvalitetnije praćenje podataka o nastanku, prijevozu, obradi i zbrinjavanju otpada. Povezivanjem podataka o dozvolama, pošiljkama otpada, lokacijama i nadzoru stvaraju se preduvjeti za brže otkrivanje nepravilnosti i učinkovitije planiranje inspekcijskih aktivnosti.
Propisuje se predaja miješanog komunalnog otpada isključivo pripadajućem uspostavljenom centru za gospodarenje otpadom. Jedinice lokalne samouprave dobivaju jasne obveze za otpadnu zemlju i kamenje, reciklažna dvorišta za građevni otpad, prostore za ponovnu uporabu. Zakon sada propisuje da cijena odlaganja miješanog komunalnog otpada na bilo kojem lokalnom odlagalištu u obuhvatu nekog aktivnog Centra za gospodarenje otpadom (CGO) mora biti jednaka ili veća od cijene koju naplaćuje sam CGO.
Predloženo je i povećanje novčanih kazni te uvođenje novih prekršaja povezanih s videonadzorom, GPS praćenjem, financijskim jamstvima, nezakonitim pošiljkama i neusklađenošću s dozvolama.
Osnovan Znanstveni savjet za stručnu potporu Vladi u sanaciji otpada
Na sjednici je donesena i Odluka o osnivanju Znanstvenog savjeta za stručnu potporu Vladi Republike Hrvatske u sanaciji nezakonito odloženog otpada na lokaciji Gospić.
Savjet će razmatrati zdravstvene, okolišne, tehnološke i druge stručne aspekte sanacije nezakonito odloženog otpada u Gospiću te Vladi davati savjete i stručnu potporu vezanu uz rješavanje te problematike.
U radu Savjeta će sudjelovati istaknuti znanstvenici i stručnjaci iz područja kemijskog inženjerstva i tehnologije, građevinarstva i gospodarenja otpadom, hidrogeologije, zaštite tla, agronomije, javnog zdravstva i zdravstvene ekologije.
Multidisciplinarnim Znanstvenim savjetom, koji je uoči sjednice Vlade s premijerom Andrejom Plenkovićem održao prvu konstituirajuću sjednicu, predsjedat će rektor Sveučilišta u Zagrebu, Stjepan Lakušić, dok je za njegova zamjenika imenovan ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
U Savjetu je i pet članova - Ante Jukić kao predstavnik Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Dražen Vouk s Građevinskog fakulteta, Jelena Parlov s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Ivica Kisić kao predstavnik Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Iskra Aleksandra Nola s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb, Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar".
Sjednice saziva i njima predsjeda predsjednik Znanstvenog savjeta, a u slučaju njegove odsutnosti zamjenik predsjednika.
Sjednice Znanstvenog savjeta može sazvati i predsjednik Vlade Republike Hrvatske te na toj sjednici mogu sudjelovati članovi Vlade, predstavnici nadležnih državnih tijela i drugih institucija te drugi znanstvenici i stručnjaci, a tom sjednicom predsjeda predsjednik Vlade.
Znanstveni savjet sastaje se prema potrebi, a administrativne i tehničke poslove za potrebe Znanstvenog savjeta obavlja Ured predsjednika Vlade, čiji predstavnik sudjeluje u radu Znanstvenog savjeta kad Znanstveni savjet zasjeda bez članova Vlade.
Zadaća Savjeta bit će razmatranje zdravstvenih, okolišnih, tehnoloških i drugih stručnih aspekata sanacije te davanje Vladi znanstveno utemeljenih mišljenja, savjeta i stručne potpore. Savjet će osobito razmatrati dostupne podatke i rezultate ispitivanja koji se odnose na sastav i svojstva otpada, mogući utjecaj onečišćenja na zdravlje ljudi i okoliš.
Multidisciplinarni sastav Znanstvenog savjeta omogućit će da se svi važni aspekti sanacije sagledaju povezano i s različitih stručnih stajališta. Time će se pridonijeti kvaliteti i pouzdanosti odluka koje se donose tijekom pripreme i provedbe sanacije, pravodobnom prepoznavanju mogućih rizika te transparentnom i znanstveno utemeljenom informiranju javnosti.
Za kompenzacijske mjere potpore depopuliranim područjima 1,8 milijuna eura
Vlada je donijela i Program kompenzacijske mjere potpore depopuliranim područjima za 2026. godinu vrijedan 1,8 milijuna eura, a po riječima potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića, cilj mu je pružiti financijsku potporu poljoprivrednicima koji zbog promjene propisa iz 2023. više nisu na područjima sa statusom prirodnih ili posebnih ograničenja.
Programom se, kako je rekao, kroz kompenzacijska plaćanja u ovoj godini želi nadoknaditi gubitak dohotka i pomoći im da zadrže stabilnost proizvodnje.
Pravo na potporu imaju poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika ili OPG-ova koji ispunjavaju tri uvjeta - fizičke ili pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava čije su poljoprivredne površine upisane u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj; u 2022. su ostvarili potporu kroz mjeru 13 Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima, a u 2023. su ta područja izgubile status područja s ograničenjima i koji su u 2025. podnijeli zahtjev za potpore koje se nalaze na području JLS, a koje su od 2023. izgubile status područja s ograničenjima, i imaju status aktivnog poljoprivrednika.
Potpora se dodjeljuje po prihvatljivom hektaru poljoprivredne površine za dva područja - područje sa značajnim prirodnim ograničenjima i područje sa posebnim ograničenjima, naveo je Vlajčić napominjući kako će se potpora isplatiti poljoprivrednicima do kraja godine.
Za zaštitne oznake 100.000 eura
Donesen je i Program potpora skupinama proizvođača za izradu ili izmjenu specifikacije za zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalne specijalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode za čiju provedbu su osigurana sredstva od 100 tisuća eura.
Cilj Programa je da skupine proizvođača započnu postupak zaštite naziva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla ili kao zajamčeno tradicionalni specijalitet i olakšavanje početne faze postupka koja podrazumjeva izradu potrebne dokumentacije, odnosno da započnu postupak izmjene specifikacije proizvoda za već registrirane nazive proizvoda kako bi se omogućilo usklađivanje proizvodnje što većeg broja proizvođača sa zahtjevima navedenim u specifikaciji proizvoda.
Donošenjem Programa, rekao je Vlajčić, očekuje se povećanje broja zaštićenih proizvoda te povećanje broja proizvođača koji će ući u sustav certifikacije proizvodnje proizvoda sa zaštićenim nazivom.
Programom se financira 80 posto ukupnih prihvatljivih troškova po pojedinom korisniku - za izradu specifikacije proizvoda za proizvod čiji se naziv želi zaštititi visina potpore po pojedinom korisniku je maksimalno 20.000 eura, a za izradu izmjene specifikacije proizvoda za već registrirane nazive proizvoda maksimalno 5.000 eura.
APN-u preneseno zemljište u Resniku radi realizacije programa stanovanja
Vlada je donijela i Odluku kojom je Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama prenijela u vlasništvo zemljište u zagrebačkom Resniku za potrebe realizacije posebnih programa stanovanja.
Odlukom je država APN-u prenijela zemljište površine 56.180 metara kvadratnih procijenjene tržišne vrijednosti osam milijuna eura, a na kojem država putem APN-a planira izgradnju 30 višestambenih zgrada s 240 stanova.
Dokumentacija je usklađena prema prostornom planu i GUP-u Grada Zagreba.
Ugovorom o prijenosu u vlasništvo obvezat će se Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama da predmetnu nekretninu privede svrsi u roku od četiri godine od dana sklapanja ugovora.
Vlada je izmijenila i Uredbu o prodajnoj cijeni obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na potpomognutim područjima, kojima se omogućuje podnošenje zahtjeva za otkup nakon pet godina prebivanja u stambenoj jedinici u državnom vlasništvu i nakon 10 godina prebivanja u stambenim jedinicama koje su izgrađene sredstvima iz EU fondova. Produžuje se i rok zabilježbe zabrane otuđenja od pet godina od sklapanja ugovora o prodaji, koji je do sada bio tri godine.
Sredstva od prodaje stambenih jedinica na potpomognutim područjima su, sukladno odredbi članka 33. Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, njihov prihod.
Izmijenjena je i Uredba o kriterijima za bodovanje prijava za stambeno zbrinjavanje, kojima se uvode dva nova modela stambenog zbrinjavanja, pa ih je tako sada ukupno sedam. Novi modeli odnose se na prodaju neuseljivog stana te na darovanje građevinskog materijala za popravak stana i krovišta u zadnjoj etaži ili u potkrovlju etažirane obiteljske kuće.
Povećani su kriteriji za podnositelje koji su osobe s invaliditetom ili imaju članove kućanstva s invaliditetom, za samohrane roditelje, a uveden je i novi kriterij koji se odnosi na zaposlene u Oružanim snagama RH, MUP-u, pravosudnoj policiji te profesionalne vatrogasce.
Kompenzacijske mjere potpore depopuliranim područjima
Na sjednici je donesen i Program kompenzacijske mjere potpore depopuliranim područjima za 2026. godinu. Cilj programa je poljoprivrednicima u područjima koja su do 2023. godine bila u statusu područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima, a taj su status izgubile, osigurati kompenzacijsko plaćanje u 2026. godini radi nadoknade gubitka dohotka.
Prihvatljivi korisnici ove potpore su poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika ili OPG-ova koji ispunjavaju tri uvjeta - da su u 2022. ostvarili potporu kroz bivšu mjeru, da su za iste površine podnijeli zahtjev za potpore u 2025. te da su imali status aktivnog poljoprivrednika u prošloj godini.
Potpora se dodjeljuje po hektaru poljoprivredne površine. Sredstva u iznosu od 1,806.289 eura osigurana su u državnom proračunu za 2026. godinu, a visina odobrene potpore ne može biti manja od 100 niti veća od 20.000 eura. Potpora će se isplatiti do kraja godine, najavio je ministar poljoprivrede David Vlajčić.
Preraspodjela 10 milijuna eura za sanaciju štete od potresa
Donesena je i Odluka i o preraspodjeli sredstava planiranih u državnom proračunu za 2026. godinu radi osiguranja sredstava za sanaciju štete od potresa na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije.
Sredstva u iznosu 10 milijuna eura preraspodjeljuju se s pozicije Ministarstva graditeljstva u svrhu pravovremenog izvršavanja ugovorenih obaveza.
Donesen Nacionalni plan razvoja industrije i Akcijski plan
Vlada je donijela i Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske od 2027. do 2034. godine te Akcijski plan za provedbu nacionalnog plana od 2027. do 2030. godine, čime želi postići konkurentnu, čistu, otpornu i sigurnu industriju.
Nacionalnim planom postavljamo okvir da hrvatska industrija do 2034. godine bude tehnološki naprednija, produktivnija i otpornija.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar
Nacionalni plan definira prioritete industrijskog razvoja Republike Hrvatske usmjerene na jačanje konkurentnosti industrije, dekarbonizaciju proizvodnih procesa, poticanje tehnološkog napretka te stvaranje preduvjeta za razvoj novih industrija visoke dodane vrijednosti, uz povezivanje zelene i digitalne tranzicije s povećanjem konkurentnosti gospodarstva.
Dokument predstavlja strateški okvir za provedbu javnih politika u području industrije, s naglaskom na prerađivačku industriju.
Nacionalni plan obuhvaća mjere za modernizaciju i digitalizaciju industrije, povećanje proizvodnih kapaciteta, rast proizvodnje, produktivnosti i izvoza, razvoj digitalnih i zelenih vještina te poticanje primjene načela kružnog gospodarstva i učinkovitog korištenja resursa.
Tri glavna cilja
Strukturiran je kroz tri cilja. To su konkurentna i izvozno orijentirana industrija, usmjerena na povećanje produktivnosti, konkurentnosti i izvoza, zatim čista industrija, usmjerena na dekarbonizaciju industrije, povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, te naposljetku otporna i sigurna industrija usmjerena na jačanje otpornosti industrije te poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj u ključnim strateškim područjima.
Vlada je usvojila i Akcijski plan za provedbu nacionalnog plana za razdoblje do 2030. godine, kojim se definiraju mjere, praćenje uspješnosti, rokovi, nadležnost te procjena potrebnih troškova za provedbu mjera nacionalnog plana.
Ukupan procijenjeni trošak provedbe nacionalnog plana za razdoblje od 2027. do 2034. godine iznosi dvije milijarde i 998 milijuna eura, a procijenjeni trošak provedbe akcijskog plana je 1,87 milijardi eura.
Za provedbu nacionalnog i akcijskog plana osigurat će se financijska sredstva iz državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih raspoloživih izvora financiranja.
Premijer Andrej Plenković rekao je da je cilj modernizirati i digitalizirati industriju, koja će bit čista i energetski učinkovita, otporna i otvorena inovacijama. "To su temeljni ciljevi nacionalnog plana", rekao je.
Planom se prema riječima ministra gospodarstva Ante Šušnjara želi uspostaviti jedinstven strateški okvir za razvoj hrvatske industrije i jasno definirati njezin smjer.
Fokus je, kako je rekao, prije svega na prerađivačkoj industriji, njezinoj modernizaciji, povećanju produktivnosti i dodane vrijednosti te jačanju njezine pozicije na europskom i globalnom tržištu.
"Hrvatska industrija mora povećati produktivnost i dodanu vrijednost, ubrzati digitalizaciju i automatizaciju, provesti zelenu transformaciju i snažnije se uključiti u međunarodne lance vrijednosti", rekao je Šušnjar.
Tri prioriteta aspekta plana nisu odvojena, jer konkurentna industrija mora biti tehnološki napredna, održiva i sposobna odgovoriti na buduće poremećaje, dodao je.
Mjerljivi učinci
Naglašava da je za svaki od tri prioriteta postavljen konkretan i mjerljiv cilj do 2034. godine.
Tako je radi ostvarenja konkurentne izvozno orijentirane industrije cilj povećati udio bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije u BDP-u sa 10,6 na 12,5 posto te indeks digitalne intenzivnosti sa 24,4 na 31 posto.
Da bi industrija bila čista, cilj je značajno smanjiti emisijsku intenzivnost, a mjere uključuju energetsku učinkovitost, elektrifikaciju, skladištenje energije i čiste tehnologije, uključujući vodik.
Radi jačanja otpornosti i sigurnosti industrije, ulaganja u istraživanje i razvoj u bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industrije trebala bi porasti sa 1,65 na 2,8 posto.
"Ovaj plan nije samo deklarativan dokument jer iza ciljeva stoje konkretni instrumenti i konkretna ulaganja", ustvrdio je Šušnjar.
Najveći dio ulaganja, kako je rekao, planiran je u prvoj fazi provedbe za razdoblje od 2027. do 2030. godine. U tom razdoblju predviđeno je oko 1,9 milijardi eura ulaganja, dok se za razdoblje 2031. do 2034. godine planira nešto više od 1,1 milijarde eura.
Najviši godišnji investicijski intenzitet predviđen je 2029.godine s oko 642 milijuna eura ulaganja.
Nacionalnim planom, kazao je Šušnjar, postavljamo okvir da hrvatska industrija do 2034. godine bude tehnološki naprednija, produktivnija i otpornija.
Odobren zajam CERP-a Uljaniku radi dovršetka postupka prodaje
Vlada je na sjednici odobrila Centru za restruktiranje i prodaju (CERP) da pozajmi Uljanik Brodogradnji 1856 milijun eura, što je potrebno radi dovršetka postupka prodaje poslovnih udjela koje Republika Hrvatska ima u tom društvu.
"Time će se otkloniti poremećaji u poslovanju i osigurati uvjeti za dovršetak započetog postupka prodaje poslovnih udjela društva", rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Napomenuo je da je Vlada poduzela niz aktivnosti i mjera radi očuvanja poslovne stabilnosti Uljanik Brodogradnje 1856, sve u cilju osiguranja kontinuiteta poslovanja, očuvanja radnih mjesta i stvaranja preduvjeta za dugoročnu održivost brodograđevne djelatnosti.
Izmjene programa Mikro zajmovi za rast i uključenost
Ministar gospodarstva prezentirao je na sjednici izmjene programa Mikro zajmovi za rast i uključenost. Maksimalni iznos zajma iz tog programa povećan je s 25 na 50 tisuća eura.
Vlada je, također, dala suglasnost za sufinanciranje troškova organizacije međunarodnih biciklističkih utrka CRO Race u 2026., 2027. i 2028. godini u iznosu 2,7 milijuna eura.
Na sjednici su prihvaćena i pokroviteljstva nad humanitarnom akcijom "Terry Fox Run", održavanjem 6. festivala "Dani u Vali", 23. HBOR-ovom međunarodnom konferencijom o poticanju izvoza i 3. HBOR INVEST konferencijom "Umijeće izlaska iz ulaganja".
Izvor: Hina/Vlada
Government of Croatia published this content on September 14, 2026, and is solely responsible for the information contained herein. Distributed via Public Technologies (PUBT), unedited and unaltered, on September 14, 2026 at 14:23 UTC. If you believe the information included in the content is inaccurate or outdated and requires editing or removal, please contact us at [email protected]