Moramo obraniti demokraciju, zaustaviti ilegalne migracije, smanjiti energetsku ovisnost, jačati obranu i konkurentnost

Jučer je s glavnim tajnikom Vijeća Europe Alainom Bersetom razgovarao o sigurnosnim izazovima s kojima se Europa danas suočava, od rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku do migracija i hibridnih prijetnji.

"Od posebne nam je važnosti stabilnost zapadnog Balkana i našeg neposrednog susjedstva, europski put Bosne i Hercegovine, nastavak reformi te izmjene izbornog zakonodavstva radi osiguranja jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda", kazao je Plenković Bersetu.

Daljnje jačanje bilateralnih odnosa kroz snažniju trgovinsku razmjenu, ulaganja, turizam te suradnju u području obrazovanja, znanosti i kulture bilo je u fokusu razgovora s ministrom vanjskih poslova Uzbekistana Bakhtiyorom Odilovichem Saidovom, a u tom je smislu istaknut intenzivan politički dijalog i sve snažnija gospodarska suradnja.

Forum mladih

Okupljenim liderima na svečanoj večeri premijer Plenković sinoć je zaželio dobrodošlicu na konferenciju te produktivne i sadržajne rasprave o složenim globalnim pitanjima i ključnim globalnim izazovima.

Ovogodišnje izdanje Foruma, kazao je premijer, uvelo je važnu inovaciju: Forum mladih, koji je okupio 30 studenata i mladih stručnjaka na zanimljivoj raspravi o složenim globalnim pitanjima.

Zahvalio je županu Pezi i gradonačelniku Frankoviću na gostoprimstvu i kontinuiranoj podršci Dubrovnik Forumu tijekom godina, a ministru Grliću Radmanu i njegovim kolegama u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova zahvalio je na naporima u organizaciji događaja.

Upravljanje novim stvarnostima u dobu multipolarnosti

Danas je predsjednik Vlade sudjelovao na panelu pod nazivom "Doba multipolarnosti: Upravljanje novim stvarnostima", zajedno s potpredsjednikom Vijeća ministara i ministrom vanjskih poslova i međunarodne suradnje Talijanske Republike Antoniom Tajanijem, glavnim tajnikom Vijeća Europe Alainom Bersetom te glavnim tajnikom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju Feridunom H. Sinirlioğluom.

Na pitanje je li ovo najizazovnije vrijeme u njegovom dugogodišnjem mandatu jednog od najdugovječnijih predsjednika vlada u Europi, premijer Plenković kazao je da je zadnjih nekoliko godina uistinu bilo puno kriza i izazova u međunarodnoj zajednici.

Jednim od većih izazova smatra nedostatak poštivanja međunarodnoga prava što je kao koncept potreslo međunarodni poredak.

Drugi izazov je konfliktni pristup globalnoj vladavini koji proizlazi iz najvećih i najutjecajnijih zemalja svijeta.

Jačati EU obrambeno, sigurnosno i gospodarski

Treći izazov su istovremeni socijalni, gospodarski, energetski i sigurnosni pritisci, koji zahtijevaju odvažne i brze odluke koje su ponekad potpuno izvan političkih filozofija vlasti, kazao je pojasnivši to na primjeru Hrvatske.

Naime, načela kojima se inače Vlada vodi su slobodno tržište i tržišna ekonomija sa što manje uplitanja države, no zbog različitih kriza koje su se ispreplitale istovremeno država je morala postupiti intervencionistički kako bi sačuvala gospodarstvo i socijalnu koheziju.

Još jedan element koji je postao veliki problem je veponizacija trgovinskih politika i carina upozorio je premijer Plenković založivši se za rješavanje tih pitanja na bilateralnoj razini, ali i u multilateralnom smislu.

Stoga je hrvatska pozicija, kao manje države članice, da treba ojačati Europsku uniju, u smislu obrane i sigurnosti te u smislu konkurentnosti gospodarstva.

Hrvatska premašila 2 posto BDP-a za obranu uz ogromna ulaganja u modernizaciju

Govoreći o ulaganjima u obranu, a osobito u kontekstu transatlantskog partnerstva, premijer Plenković istaknuo je da je Hrvatska već dosegla postojeći zavjet NATO-a o ulaganju 2 posto BDP-a u obrambene sposobnosti zemlje.

Od toga iznosa, dodao je, čak 34 posto odlazi na modernizaciju opreme i tehnike.

Što se tiče daljnjih povećanja izdvajanja, sukladno novom cilju NATO-a, kazao je, imamo jasno projiciran plan doseći 3,5 posto izdvajanja za obranu do 2035. godine uz 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti.

Kako bismo to ostvarili, istaknuo je predsjednik Vlade, prvenstveno trebamo raditi na jačanju gospodarstva, a hrvatsko gospodarstvo stabilno i kontinuirano raste 21 kvartal zaredom.

Zato imamo dovoljno fiskalnog prostora za povećanje ulaganja u obranu, dodao je.

Što se tiče transatlantskih odnosa u obrambenom smislu, premijer je kazao kako postoji jasan operativni plan od strane SAD-a za djelomičnim povlačenjem nekih postrojbi iz Europe, što je zasigurno posljedica određenih akcija pojedinih saveznika tijekom sukoba na Bliskom istoku.

No ipak vjeruje da je trenutno generalni ton pozitivniji nego što je bio ranije, što je osobito bilo vidljivo na posljednjem summitu skupine G7.

U tom smislu se založio za dogovor o carinama i trgovini, jer smatra da upravo u tome leži glavni problem u odnosima.

Ruska agresija na Ukrajinu bila je poziv na buđenje saveznika

Što se tiče jačanja obrambenih sposobnosti, premijer smatra da je Putin agresijom na Ukrajinu učinio više za naoružavanje saveznika i jačanje obrambenih sposobnosti nego oni sami.

"To je bio poziv na buđenje za sve", naglasio je dodajući da je nestao osjećaj iz 2022. da smo svi zaštićeni člankom 5. te da daljnja ulaganja u obranu nisu prioritet.

Premijer smatra da svaka zemlja prvo treba jačati svoje sposobnosti, a zatim uložiti napore u snaženje savezničkih odnosa. U tom smislu, dodao je, treba pronaći način i bliže surađivati sa Sjedinjenim Američkim Državama, a istodobno jačati europsku obranu.

Transatlantsko partnerstvo donijelo je toliko dobroga zapadnome svijetu, stoga ga moramo njegovati i ne smijemo ga napustiti, poručio je predsjednik Vlade.

Ako postoje prečaci za članstvo u EU, onda oni moraju vrijediti za sve

U dijelu rasprave o daljnjem proširenju Europske unije, premijer Plenković istaknuo je da Hrvatska, kao najmlađa članica, ima odličnu perspektivu koju može podijeliti s drugim članicama.

Za razliku od ranijih godina, istaknuo je, sada u europskim institucijama postoji volja za daljnjim proširenjem.

Prvo, zemlje članice osjećaju potrebu dati nešto Ukrajini u smislu europske perspektive. Možda ne punopravno članstvo, pojasnio je, ali nešto što bi moglo politički pomoći predsjedniku Zelenskom i ukrajinskom vodstvu, osobito zbog činjenice da članstvo u NATO-u nije na stolu.

Drugo, što se tiče moguće promjene u pristupu članstvu, koje je ranije bilo temeljeno na pojedinačnim zaslugama, ona mora vrijediti za sve zemlje kandidatkinje, osobito u regiji jugoistočne Europe. Ukoliko postoje prečaci, onda oni moraju postojati za sve, istaknuo je.

Premijer je kazao da je za Hrvatsku strateški važna Bosna i Hercegovina založivši se za daljnji napredak u njenom europskom putu.

Osobno smatra da je Europska unija predugo zanemarivala ovu regiju, kazao je i pozdravio pozitivnije ozračje koje je osjetno prema članstvu tih zemalja.

Europa u novom dobu

Na kraju rasprave premijer je upitan smatra li da je Europa spremna za novo doba.

Bolje smo opremljeni nego ranije, ustvrdio je istaknuvši da je najvažnije očuvati europsku demokraciju od negativnih vanjskih utjecaja.

Zatim, trebamo nastaviti borbu protiv ilegalnih migracija jer ni jedno drugo pitanje nije u tolikoj mjeri promijenilo politički pejzaž zemalja članica Europske unije.

Uz to, ključno je smanjiti energetsku ovisnost i osnažiti obnovljive izvore energije.

I na kraju, kazao je, moramo jačati obranu i sigurnost te konkurentnost gospodarstva.