Results
Government of Croatia
Government of Croatia
01/14/2026 | Press release | Distributed by Public on 01/14/2026 09:13
Izmjenama Zakona legalizacija samo za objekte izgrađene do 21. lipnja 2011.
Izmjenama Zakona ukida se rok za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, koji je bio propisan do 30. lipnja 2018. godine, čime se otvara mogućnost da se zahtjevi podnose u bilo kojem trenutku. No, objekti koji su izgrađeni bez potrebnih dozvola za gradnju nakon 21. lipnja 2011. neće se moći legalizirati.
"Ovime šaljemo poruku da nema nove legalizacije već je moguće ozakoniti zgrade koje su izgrađene do 21. lipnja 2011. godine", naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Dodao je kako se proširuju prostori na kojima nije moguće legalizirati ni one zgrade izgrađene do 21. lipnja 2011. godine, a to su planirani infrastrukturni koridori kako se legalizacijom takvih zgrada ne bi onemogućilo izgradnju strateške komunalne, prometne i energetske infrastrukture.
Postupak izdavanja rješenja o izvedenom stanju se potpuno digitalizira, kazao je ministar, a provodit će se putem postojećeg programa eDozvola. "Time se značajno ubrzava postupak, a unificira se i postupak prema svim zgradama, neovisno o njihovoj površini", rekao je Bačić.
Ako podnositelj zahtjeva ne priloži sve propisane dokumente, zahtjev se neće moći ni predati. Zato je potrebno priložiti geodetsku snimku izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koja se izrađuje u okviru geodetskog elaborata, kao i snimku izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt ili inženjer građevinarstva, zatim izjavu ovlaštenog inženjera da zgrada ispunjava mehaničku otpornost i stabilnost prema propisima koji su vrijedili u vrijeme kada je sagrađena, te uvjerenje tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina da je zgrada vidljiva na geodetskoj snimci iz zraka 2011. godine.
Osim toga, podnositelji zahtjeva morat će podmiriti i naknadu za bespravnu gradnju koja će biti veća s obzirom na protok vremena od 2012. godine. Naknada će se određivati ovisno o veličini, lokaciji i namjeni nezakonito izgrađenog objekta.
Od ukupno zaprimljenih 902.096 zahtjeva, dosad je ostalo neriješeno 80.000 predmeta.
Bespravna gradnja sprječavat će se i uvođenjem digitalnog nadzora. Trenutno se privodi kraju satelitsko snimanje Republike Hrvatske.
Sustav "digitalne inspekcije" bit će integriran u Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) koji će omogućavati svakodnevno praćenje i evidenciju promjena na zemljištu, pa će svaka bespravna gradnja biti prepoznata. Sustav će automatski obavještavati građevinske inspektore i komunalne redare o potencijalnim lokacijama bespravne gradnje.
Povećane osnovice za izračun socijalnih naknada
Na sjednici su donesene i odluke kojima je povećana osnovica za izračun socijalnih naknada za ovu godinu, a koje će, ovisno o vrsti naknade, biti veće od pet do 10 eura, pri čemu se osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade utvrđuje u iznosu od 170 eura.
Za izračun zajamčene minimalne naknade za 2026. utvrđuje se osnovica u visini od 170 eura, što je povećanje za 10 eura, odnosno 6,25 posto u odnosu na dosadašnji iznos osnovice. Pravo se priznaje samcu ili kućanstvu koje nema dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba.
Dvije odrasle radno sposobne osobe i dvoje djece na osnovi zajamčene minimalne naknade u 2025. godini primali su 528 eura, a ove će godine primati 561 euro.
"Cilj je do kraja mandata osnovicu za zajamčenu minimalnu naknadu povećati na 200 eura. Ona je od 2016. godine povećana za nešto više od 60 posto, a podsjećam da smo 2025. povećali i osnovicu i koeficijent kojim se množi zajamčena minimalna naknada putem zakona", rekao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Smanjen broj korisnika zajamčene minimalne naknade
Dodao je kako je broj korisnika zajamčene minimalne naknade smanjen od 2016. godine s 97.000 na 43.000 prošle godine.
Odlukom Vlade osnovica za izračun iznosa drugih naknada u sustavu socijalne skrbi, a to se odnosi na naknadu za osobne potrebe, jednokratnu naknadu, naknadu za redovito studiranje i naknadu roditeljima njegovateljima, osnovica povećava se za 6,67 posto ili pet eura, odnosno na 80 eura.
Naknade za roditelje njegovatelje koje su za 2025. iznosile 750, 900 i 1125 eura, u 2026. godini iznosit će 800, 960 i 1200 eura, a ministar Piletić podsjetio je kako je 2021. postojala samo jedna kategorija roditelja njegovatelja i njegovatelja dok su od 2022. proširene na tri kategorije.
Za pet eura ili 5,56 posto povećava se i osnovica za izračun iznosa naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine, koje se, prema tome, za 2026. godinu utvrđuje u iznosu od 95 eura. Naknada za rad tradicionalnog udomitelja množi se s brojem korisnika, dok su naknade za rad standardnog i specijaliziranog udomitelja za djecu prikazane ukupno na mjesečnoj razini. Iznos opskrbnina se množi s brojem korisnika.
"Ta je naknada od 2016. godine povećana za gotovo 400 posto", dodao je Piletić.
Standardni udomitelj s troje djece u dobi do tri godine na osnovi naknade za rad udomitelja i opskrbnine u 2025. primao je 2083 eura dok će ove godine primati 2199 eura.
Donesena Odluka o kriterijima i mjerilima za financiranje troškova stanovanja
Vlada je i donijela Odluku o kriterijima i mjerilima za financiranje troškova stanovanja te iznosu sredstava za pojedinu jedinicu lokalne samouprave za 2026. godinu, koje su dužne u svojim proračunima osigurati sredstva za podmirenje troškova stanovanja, odnosno troškove ogrjeva korisnika zajamčene minimalne naknade koji se griju na drva.
Za troškove stanovanja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupnu razvijenosti kriterij je broj korisnika ZMN u 2024. i iznos isplaćenih sredstava za svaku pojedinu jedinicu, a mjerilo za financiranje je 30 posto iznosa ZMN u 2024. za svaku pojedinu lokalnu jedinicu dok je za troškove ogrjeva kriterij broj korisnika ZMN koji su se grijali na drva u 2024., a mjerilo za financiranje iznos od 161 eura po korisniku.
Stoga, ovim prijedlogom ukupni iznos troška stanovanja iz Državnog proračuna iznosi 3,958.987 eura, što je smanjenje u odnosu na 2025. godinu kada je taj iznos bio 7,116.712 eura, od čega je za ogrjev predviđen iznos od 2,976.246 eura.
Za isplatu svih ovih naknada u ovoj godini u Državnom proračunu predviđeno je nešto manje 250 milijuna eura, naveo je ministar Piletić.
Nastavak programa preventivnih sistematskih pregleda branitelja
Prihvaćen je i Program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata za 2026. godinu.
U Programu usmjerenom prevenciji i ranom otkrivanju kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih i onkoloških bolesti mogu sudjelovati branitelji koji su u borbenom sektoru sudjelovali više od 100 dana, dragovoljci iz Domovinskog rata te branitelji u teškoj novčano-materijalnoj i zdravstvenoj situaciji.
Obuhvaćene su i osobe koje pružaju usluge njege i pomoći najtežim stradalnicima iz Domovinskog rata, njegovateljice i njegovatelji 100 posto hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata I. skupine te civilni invalidi iz Domovinskog rata.
Sredstva za provedbu programa osigurana su u državnom proračunu u iznosu od 2,8 milijuna eura te se planira osigurati 14.700 preventivnih sistematskih pregleda. Iznos od 27.000 eura osiguran je za izradu baze podataka o zdravstvenom stanju osoba koje su pristupile pregledu.
Donesena je i Odluka o nastavku korištenja dijela prostora Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za potrebe Vlade i drugih državnih tijela.
Na sjednici je doneseno i izvješće o Uredbi koju je Vlada donijela na temelju zakonske ovlasti, a vezanu uz Zakon o osobnoj asistenciji.
"Slijedom odluke Ustavnog suda, a s obzirom da nije bilo redovnog zasjedanja Hrvatskog sabora, Vlada je donijela Uredbu sa zakonskom snagom vezanu za Zakon o osobnoj asistenciji, to je nešto što radimo zaista u iznimnom slučajevima, ali ovdje smo reagirali da ne bi došlo do neke pravne praznine, a Ministarstvo će provesti uobičajenu proceduru i pripremiti izmjene Zakona", kazao je premijer Andrej Plenković.
Hrvatski savez slijepih u lipnju obilježava 80. obljetnicu rada
Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 80. obljetnice rada i djelovanja Hrvatskog saveza slijepih, koja će se održati 16. lipnja 2026., u Zagrebu.
Povodom obljetnice održat će se svečani program uz prisustvo predstavnika državnih i lokalnih vlasti, međunarodnih partnera, udruga osoba s invaliditetom, kao i članova zajednice slijepih.
Hrvatski savez slijepih je krovna nacionalna organizacija slijepih koja okuplja 26 udruga članica diljem Republike Hrvatske te radi na zaštiti prava, unaprjeđenju položaja i integraciji slijepih osoba u društveni život.
Izvor: Hina/Vlada
"Ovime šaljemo poruku da nema nove legalizacije već je moguće ozakoniti zgrade koje su izgrađene do 21. lipnja 2011. godine", naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Dodao je kako se proširuju prostori na kojima nije moguće legalizirati ni one zgrade izgrađene do 21. lipnja 2011. godine, a to su planirani infrastrukturni koridori kako se legalizacijom takvih zgrada ne bi onemogućilo izgradnju strateške komunalne, prometne i energetske infrastrukture.
Postupak izdavanja rješenja o izvedenom stanju se potpuno digitalizira, kazao je ministar, a provodit će se putem postojećeg programa eDozvola. "Time se značajno ubrzava postupak, a unificira se i postupak prema svim zgradama, neovisno o njihovoj površini", rekao je Bačić.
"Bespravna gradnja najoštrije će se sankcionirati. S Ministarstvom pravosuđa ćemo kroz izmjene Kaznenog zakona još dodatno propisati koja to vrsta gradnje u Hrvatskoj predstavlja kazneno djelo."
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić
Ako podnositelj zahtjeva ne priloži sve propisane dokumente, zahtjev se neće moći ni predati. Zato je potrebno priložiti geodetsku snimku izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koja se izrađuje u okviru geodetskog elaborata, kao i snimku izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt ili inženjer građevinarstva, zatim izjavu ovlaštenog inženjera da zgrada ispunjava mehaničku otpornost i stabilnost prema propisima koji su vrijedili u vrijeme kada je sagrađena, te uvjerenje tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina da je zgrada vidljiva na geodetskoj snimci iz zraka 2011. godine.
Osim toga, podnositelji zahtjeva morat će podmiriti i naknadu za bespravnu gradnju koja će biti veća s obzirom na protok vremena od 2012. godine. Naknada će se određivati ovisno o veličini, lokaciji i namjeni nezakonito izgrađenog objekta.
Od ukupno zaprimljenih 902.096 zahtjeva, dosad je ostalo neriješeno 80.000 predmeta.
Bespravna gradnja sprječavat će se i uvođenjem digitalnog nadzora. Trenutno se privodi kraju satelitsko snimanje Republike Hrvatske.
Sustav "digitalne inspekcije" bit će integriran u Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) koji će omogućavati svakodnevno praćenje i evidenciju promjena na zemljištu, pa će svaka bespravna gradnja biti prepoznata. Sustav će automatski obavještavati građevinske inspektore i komunalne redare o potencijalnim lokacijama bespravne gradnje.
Povećane osnovice za izračun socijalnih naknada
Na sjednici su donesene i odluke kojima je povećana osnovica za izračun socijalnih naknada za ovu godinu, a koje će, ovisno o vrsti naknade, biti veće od pet do 10 eura, pri čemu se osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade utvrđuje u iznosu od 170 eura.
Za izračun zajamčene minimalne naknade za 2026. utvrđuje se osnovica u visini od 170 eura, što je povećanje za 10 eura, odnosno 6,25 posto u odnosu na dosadašnji iznos osnovice. Pravo se priznaje samcu ili kućanstvu koje nema dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba.
Dvije odrasle radno sposobne osobe i dvoje djece na osnovi zajamčene minimalne naknade u 2025. godini primali su 528 eura, a ove će godine primati 561 euro.
"Cilj je do kraja mandata osnovicu za zajamčenu minimalnu naknadu povećati na 200 eura. Ona je od 2016. godine povećana za nešto više od 60 posto, a podsjećam da smo 2025. povećali i osnovicu i koeficijent kojim se množi zajamčena minimalna naknada putem zakona", rekao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Smanjen broj korisnika zajamčene minimalne naknade
Dodao je kako je broj korisnika zajamčene minimalne naknade smanjen od 2016. godine s 97.000 na 43.000 prošle godine.
Odlukom Vlade osnovica za izračun iznosa drugih naknada u sustavu socijalne skrbi, a to se odnosi na naknadu za osobne potrebe, jednokratnu naknadu, naknadu za redovito studiranje i naknadu roditeljima njegovateljima, osnovica povećava se za 6,67 posto ili pet eura, odnosno na 80 eura.
Naknade za roditelje njegovatelje koje su za 2025. iznosile 750, 900 i 1125 eura, u 2026. godini iznosit će 800, 960 i 1200 eura, a ministar Piletić podsjetio je kako je 2021. postojala samo jedna kategorija roditelja njegovatelja i njegovatelja dok su od 2022. proširene na tri kategorije.
Za pet eura ili 5,56 posto povećava se i osnovica za izračun iznosa naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine, koje se, prema tome, za 2026. godinu utvrđuje u iznosu od 95 eura. Naknada za rad tradicionalnog udomitelja množi se s brojem korisnika, dok su naknade za rad standardnog i specijaliziranog udomitelja za djecu prikazane ukupno na mjesečnoj razini. Iznos opskrbnina se množi s brojem korisnika.
"Ta je naknada od 2016. godine povećana za gotovo 400 posto", dodao je Piletić.
Standardni udomitelj s troje djece u dobi do tri godine na osnovi naknade za rad udomitelja i opskrbnine u 2025. primao je 2083 eura dok će ove godine primati 2199 eura.
Donesena Odluka o kriterijima i mjerilima za financiranje troškova stanovanja
Vlada je i donijela Odluku o kriterijima i mjerilima za financiranje troškova stanovanja te iznosu sredstava za pojedinu jedinicu lokalne samouprave za 2026. godinu, koje su dužne u svojim proračunima osigurati sredstva za podmirenje troškova stanovanja, odnosno troškove ogrjeva korisnika zajamčene minimalne naknade koji se griju na drva.
Za troškove stanovanja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupnu razvijenosti kriterij je broj korisnika ZMN u 2024. i iznos isplaćenih sredstava za svaku pojedinu jedinicu, a mjerilo za financiranje je 30 posto iznosa ZMN u 2024. za svaku pojedinu lokalnu jedinicu dok je za troškove ogrjeva kriterij broj korisnika ZMN koji su se grijali na drva u 2024., a mjerilo za financiranje iznos od 161 eura po korisniku.
Stoga, ovim prijedlogom ukupni iznos troška stanovanja iz Državnog proračuna iznosi 3,958.987 eura, što je smanjenje u odnosu na 2025. godinu kada je taj iznos bio 7,116.712 eura, od čega je za ogrjev predviđen iznos od 2,976.246 eura.
Za isplatu svih ovih naknada u ovoj godini u Državnom proračunu predviđeno je nešto manje 250 milijuna eura, naveo je ministar Piletić.
Nastavak programa preventivnih sistematskih pregleda branitelja
Prihvaćen je i Program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata za 2026. godinu.
U Programu usmjerenom prevenciji i ranom otkrivanju kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih i onkoloških bolesti mogu sudjelovati branitelji koji su u borbenom sektoru sudjelovali više od 100 dana, dragovoljci iz Domovinskog rata te branitelji u teškoj novčano-materijalnoj i zdravstvenoj situaciji.
Obuhvaćene su i osobe koje pružaju usluge njege i pomoći najtežim stradalnicima iz Domovinskog rata, njegovateljice i njegovatelji 100 posto hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata I. skupine te civilni invalidi iz Domovinskog rata.
Sredstva za provedbu programa osigurana su u državnom proračunu u iznosu od 2,8 milijuna eura te se planira osigurati 14.700 preventivnih sistematskih pregleda. Iznos od 27.000 eura osiguran je za izradu baze podataka o zdravstvenom stanju osoba koje su pristupile pregledu.
Donesena je i Odluka o nastavku korištenja dijela prostora Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za potrebe Vlade i drugih državnih tijela.
Na sjednici je doneseno i izvješće o Uredbi koju je Vlada donijela na temelju zakonske ovlasti, a vezanu uz Zakon o osobnoj asistenciji.
"Slijedom odluke Ustavnog suda, a s obzirom da nije bilo redovnog zasjedanja Hrvatskog sabora, Vlada je donijela Uredbu sa zakonskom snagom vezanu za Zakon o osobnoj asistenciji, to je nešto što radimo zaista u iznimnom slučajevima, ali ovdje smo reagirali da ne bi došlo do neke pravne praznine, a Ministarstvo će provesti uobičajenu proceduru i pripremiti izmjene Zakona", kazao je premijer Andrej Plenković.
Hrvatski savez slijepih u lipnju obilježava 80. obljetnicu rada
Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 80. obljetnice rada i djelovanja Hrvatskog saveza slijepih, koja će se održati 16. lipnja 2026., u Zagrebu.
Povodom obljetnice održat će se svečani program uz prisustvo predstavnika državnih i lokalnih vlasti, međunarodnih partnera, udruga osoba s invaliditetom, kao i članova zajednice slijepih.
Hrvatski savez slijepih je krovna nacionalna organizacija slijepih koja okuplja 26 udruga članica diljem Republike Hrvatske te radi na zaštiti prava, unaprjeđenju položaja i integraciji slijepih osoba u društveni život.
Izvor: Hina/Vlada
Government of Croatia published this content on January 14, 2026, and is solely responsible for the information contained herein. Distributed via Public Technologies (PUBT), unedited and unaltered, on January 14, 2026 at 15:13 UTC. If you believe the information included in the content is inaccurate or outdated and requires editing or removal, please contact us at [email protected]