Ključno je naći nove izvore financiranja da bismo imali dovoljno sredstava za sve europske prioritete

Prije Europskog vijeća, predsjednik Vlade Plenković sastao se s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.

"Vodimo razgovore važne za jačanje hrvatskoga gospodarstva kao i ukupnu suradnju koju zadnjih nekoliko godina ocjenjujemo vrlo korisnom", poručio je.

U fokusu su bili novi Višegodišnji financijski okvir EU-a (2028.-2034.), uspješna realizacija reformi i investicija u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i energetska sigurnost. Širenjem kapaciteta LNG terminala i ulaganjima u plinovode, Hrvatska se pozicionira kao regionalno energetsko čvorište.

,,Nastavljamo voditi kvalitetan dijalog i suradnju s predsjednicom Komisije von der Leyen. Naglasio sam i važnost potpore projektu Južne plinske interkonekcije BiH, u vezi čega smo potpisali sporazum s Viječe ministar, uz potporu i SAD-a, tijekom summita Inicijative triju mora u Dubrovniku. Istaknuo sam i da Hrvatska poduzima završne reformske aktivnosti kako bi što skorije ostvarila članstvo u OECD. Koristeći kvalitetan položaj u EU-u i dostupna europska sredstva, nastavljamo podizati kvalitetu života građana i hvatati razvojni korak s državama koje su ranije postale članice EU-a'', poručio je Plenković na mreži X nakon sastanka.



Pouzdani saveznik u NATO-u

Po dolasku na summit Europskog vijeća premijer Plenković je kazao da je jučer s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom razgovarao o nadolazećem summita NATO-a u Turskoj. Najavio je da će dogodine Hrvatska biti domaćin sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a, te naglasio da je NATO zadovoljan načinom na koji Hrvatska podiže svoja ulaganja u obranu i s obranom povezane aktivnosti, naročito jačanje naše obrambene industrije.

Raspravljali su, kazao je Plenković i o daljnjoj potpori Ukrajini te općenito o odnosima između SAD-a i europskih saveznika što je vrlo aktualna tema nakon ovih nekoliko mjeseci rata na Bliskom istoku.

S Dubravkom Šuicom o provedbi Pakta za Mediteran

Predsjednik Vlade sastao se i s Dubravkom Šuicom, povjerenicom Europske komisije za Mediteran.

Razgovarali su o provedbi Pakta za Mediteran, suradnji sa zemljama južnog Sredozemlja i šireg bliskoistočnog područja, kao i pripremama za nadolazeći summit EU-MED9 u koji će se održati u listopadu u Splitu, izjavio je premijer.

Dodao je da povjerenica Šuica uskoro putuje u Izrael, što je, naglasio je, u ovim okolnostima jako dobro. Posjetit će, najavio je, i predstavnike palestinske vlasti u Ramali. "To je jedan dobar signal, ali i prilika, za pozicioniranje posredno i Hrvatske u kontekstu svih izazova na Mediteranu", ocijenio je Plenković.



Potpora Ukrajini

Osvrnuo se i na redoviti sastanak na vru Europske pučke stranke koji je vrlo koristan kao priprema za summit koji slijedi.

Na sastanku Europskog vijeća očekuje razmjenu mišljenja s predsjednikom Zelenskim.

"Čestitat ćemo Ukrajini, koja je napokon otvorila prvi klaster nakon što je Mađarska povukla dugo godina držanu blokadu, što je vrlo dobro. I oni, i Moldavija, to je bilo u ponedjeljak", rekao je premijer.

Široka rasprava o odnosima EU i Kine te o višegodišnjem financijskom okviru

Nakon toga Plenković očekuje široku geostratešku i geoekonomsku raspravu o odnosima EU i Kine u svjetlu želje da na globalnom planu imamo ekonomsku utakmicu po jednakim pravilima s obzirom na činjenicu da Europska unija ima veliki trgovinski deficit u odnosima s Kinom.

Kao jednu od najvažnijih tema predsjednik Vlade najavio je raspravu o Višegodišnjem financijskom okviru, kazavši da se postupno ide prema jasnijim konturama arhitekture proračuna. Komisija je izašla s najvećim prijedlogom do sada, ocijenio je.

Kazao je da je ciparsko predsjedništvo predstavilo pregovaračku kutiju gdje su donekle smanjeni iznosi, ali ne za ono što je nama važno, a to su tradicionalne politike utemeljene na ugovorima poput kohezijske politike, politike regionalnoga razvoja te poljoprivredne politike gdje smo još uvijek u fazi hvatanja koraka s onima koji su u Uniji duže.

Naveo je i pitanje konkurentnosti gdje Unija zajednički nastoji odgovoriti na sve izazove, pratiti trendove i biti u stanju financirati one politike koje Europu čine snažnijom i konkurentnijom globalno.

Hrvatska snažno raste, ali želimo ići i dalje naprijed

Poručio je da će sutrašnja rasprava biti dobra da se vide pregovaračke pozicije, pojasnivši da se uvijek radi o klasičnoj raspravi onih koji plaćaju više i onih koji su, takozvani, prijatelji kohezije koji plaćaju manje a, s obzirom na stupanj razvoja, dobivaju više.

"Hrvatska snažno raste, mi smo sa 61 posto prosječne razvijenosti EU po kriteriju BDP per capita u ovih deset godina koliko imam čast upravljati Vladom, napredovali na 78 posto. Želimo ići i dalje naprijed", naglasio je.

U tom kontekstu najavio je pripremni sastanka koji organiziraju Italija i Rumunjska na temu kohezije kako bi više zemalja još jednom podcrtalo ono što je kazano u zajedničkoj izjavi kojom se zalažemo za zadržavanje izdvajanja za tradicionalne politike.

"Ključno je naći nove izvore financiranja da bismo imali dovoljno sredstava za sve prioritete," zaključio je.

Traju konzultacije o konačnoj verziji rezolucije o položaju Hrvata u BiH

Upitan o rezoluciji koju je najavio Domovinski pokret, kazao je da se s koalicijskim partnerom vode konzultacije o konačnom tog dokumenta.

"Mi smo se na zadnjem sastanku parlamentarne većine dogovorili da, kada kolege dovrše svoj nacrt, obave konzultacije s ministrom Gordanom Grlićem Radmanom. Vidjet ćemo na kraju kako će izgledati konačna verzija", poručio je Plenković po dolasku na summit EU-a.