Svijet se promijenio od 1945., UN mora biti učinkovitiji

Premijer je podsjetio da je Krim pod ruskom okupacijom više od dvanaest godina, rekavši kako njegovi ukrajinski stanovnici trpe pritvaranja, prisilne nestanke, mučenja i sustavno ušutkavanje neistomišljenika.

Snažna podrška Ukrajini

"Krim je Ukrajina", istaknuo je premijer, rekavši da smo to kao država izjavili i kada je Hrvatska bila domaćin prvog parlamentarnog summita Međunarodne krimske platforme u listopadu 2022. Jednako tako, dodao je, naglasili smo koliko je za sve nas važno pridržavati se međunarodnog prava.

Rekao je da Povelja UN-a i rezolucija Opće skupštine iz 2014. potvrđuju suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica te odbacuju pokušaj aneksije Krima.

"Okupacija ne smije postati nešto uobičajeno, a vrijeme nikada ne smije silu pretvoriti u pravo. Stoga u potpunosti podržavamo današnju zajedničku Izjavu. Ukrajinski prijatelji, Hrvatska će stajati uz vas sve dok ne vratite okupirana područja", poručio je Plenković.

Očuvanje mora i oceana

Predsjednik Vlade sudjelovao je i na summitu Međunarodnog saveza za globalni sustav promatranja oceana pod domaćinstvom predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i predsjednika Vlade Kanade Marka Carneyja.

U svom govoru, premijer Plenković je istaknuo stratešku važnost oceana i mora koji su, kako je rekao, od neprocjenjivog značaja za naš planet, klimu i zajednički napredak.

Kazao je i da je naša zemlja, kao trenutna predsjedateljica, domaćin summita skupine MED-9, koji će se održati u listopadu u Splitu.

Kao mediteranska zemlja, kojoj je Jadransko more u srcu njezina geografskog položaja, gospodarstva i načina života, Hrvatska prepoznaje važnost pouzdanog i kontinuiranog praćenja morskog okoliša.

U tom kontekstu iskazao je podršku Međunarodnom savezu za globalni sustav promatranja oceana, kazavši da sustav za nadzor oceana mora biti još otporniji, povezaniji i dugoročno održiviji.

Naglasio je i da Hrvatska ovom savezu donosi konkretnu snagu i iskustvo, dodavši da naši znanstvenici više od pet desetljeća grade svoje znanje i skupove podataka istražujući Jadransko more.

Rekao je da se danas kombiniraju znanstvena iskustva s promatranjem oceana u realnom vremenu koristeći pritom autonomne sustave, robotska rješenja i digitalnu tehnologiju.

"Radujemo se suradnji s europskim i međunarodnim partnerima s kojima želimo jačati sustav promatranja oceana kako bi istraživanja i podaci pridonijeli kvalitetnom donošenju odluka i održivoj budućnosti naših mora i oceana", poručio je Plenković.

Razmjena iskustava hrvatskih i američkih gospodarstvenika

U izjavi medijima premijer je dosadašnje aktivnosti u New Yorku ocijenio sadržajnima i kvalitetnima, najavivši da danas sudjeluje i na okruglom stolu koji se bavi adresiranjem nasilja nad ženama i djevojčicama posredstvom tehnologije.

"Sve zajedno intenzivan boravak u prvih nekoliko dana", rekao je Plenković, spomenuvši da je tijekom boravka u New Yorku predviđen i Gospodarski formu koji će biti prilika za susret s hrvatskim i američkim gospodarstvenicima.

Tom prigodom zahvalio je predstavnicima Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice na organizaciji, kazavši da će uz hrvatske gospodarstvenike sudjelovati i 70-ak američkih. Formu će biti prilika za razgovor o izgradnji partnerstava s izvozno orijentiranim kompanijama, prilikama za ulaganja, ali i o privlačnosti Hrvatske za američke turiste.

Važnost poštivanja međunarodnog prava

Upitan o porukama upućenima s Opće skupštine UN-a, predsjednik Vlade je istaknuo tri temeljne niti vodilje svojega govora. Jedna je važnost poštovanja međunarodnog prava, pravnih okvira i vladavine prava što, kako je kazao premijer, manje i srednje velike države čini sigurnima.

"To je poruka zemlje poput Hrvatske, koja je sa svojim putem ka osamostaljenju, slobodi i demokraciji iskusila što znači snaga sile u odnosu na pravo", ustvrdio je Plenković.

Govorili smo, rekao je premijer, i o reformama koje su ključne za transformaciju, što se najbolje vidi u hrvatskoj ekonomskoj tranziciji i integraciji u Europsku uniju, NATO, Schengen i eurozonu.

Treća poruka je važna jer se primjenjuje nacionalno i međunarodno, a to je da "one obveze koje preuzmemo i obećanja koja dajemo svojim sugrađanima i svom narodu treba ispuniti jer kada se ispune obećanja onda se gradi i povjerenje".

Kazao je da se govorilo i o reformi Ujedinjenih naroda i da to traje već godinama. "Mi u ovom trenutku vidimo da zbog čestih blokada i nemogućnosti donošenja odluka u Vijeću sigurnosti, koje je odgovorno za mir i sigurnost, mora djelovati Opća skupština, a to nije ono što propisuje Povelja UN-a", pojasnio je Plenković i dodao da bi trebalo razmotriti proširenje sastava Vijeća sigurnosti radi bolje zastupljenosti država.

Rekao je i da se svijet značajno izmijenio od 1945. do danas, dodavši da UN pati i od manjka financijskih sredstava što ga ograničava da bude učinkovitiji u radu. Naglasio je da je stoga u ovakvim okolnostima velikih svjetskih kriza i velikih rivalstava globalnih sila potreban dogovor za jačanje multilateralizma, uzevši za primjer da se Hrvatska ne može praviti da na nju ne utječu ratovi diljem svijeta, dodavši da se posljedice osjećaju u svakodnevnom životu, kao npr. kroz cijene energenata i naftnih derivata.

Obnovu povjerenja temeljiti na istini, a ne glorificiranju ratnih zločinaca

Predsjednik Vlade se u svom govoru dotakao i sprovoda Ratka Mladića u Srbiji, ali i Bosne i Hercegovine.

U izjavi je ponovio da je Ratko Mladić osuđeni ratni zločinac i da Hrvatska ne zaboravlja njegovu ulogu u vrijeme velikosrpske agresije Miloševićeva režima, uzevši za primjer njegovu odgovornost za zločin u Šakbrnji, miniranje hidroelektrane Peruća, bombardiranje hrvatskih gradova.

"Smatramo da takav čovjek ne bi trebao dobiti tretman kakav je imao, od državnih i vojnih počasti, do transfera njegova tijela i tretmana koji je imao u Beogradu. Takvo ozračje i takva atmosfera ne pridonose Republici Srbiji da postane članica Europske unije niti su u skladu s europskim vrijednostima", poručio je Plenković.

Premijer je naglasio i da se zločin u Srebrenici nikada ne smije zaboraviti i poručio da svi zajedno moramo raditi na priznavanju tih zločina jer je to, ocijenio je, važno za obnovu povjerenja koje se temelji na istini, a ne na glorificiranju ratnih zločina.

Istaknuo je i ovom prigodom da je Hrvatska susjed, prijatelj, partner i veli ulagač u Bosnu i Hercegovinu. Smatra da bi Hrvati, kao jedan od triju konstitutivnih naroda u BiH, trebali biti legitimno zastupljeni i u najvišim institucijama Predsjedništva.

Premijer je sudjelovao i na prijemu kod američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji se održava u vrijeme zasjedanja Opće skupštine UN-a, naglasivši da su tijekom pozdrava izrazili zadovoljstvo hrvatsko-američkim odnosima.

Bilateralni susreti

Tijekom boravka u New Yorku, predsjednik Vlade Plenković sastao se s predsjednikom Čilea Joséom Antoniom Kastom, premijerom Sjeverne Makedonije Hristijanom Mickoskim i premijerom Bangladeša Tariqueom Rahmanom, s kojima je razgovarao o dnevnom redu ovogodišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a, kao i o bilateralnim odnosima.