U Đurđevcu otvoren Centar za starije osobe, peti u samo mjesec dana

Tom je prigodom podsjetio na odluku Vlade da diljem Hrvatske gradi ovakve centre, istaknuvši da se na prvi natječaj javilo 18 županija, dok je iz Nacionalnog plana za opravak i otpornost sredstava bilo samo za njih osam. Stoga je Vlada postojećih 49 milijuna eura dodatno osnažila sredstvima iz državnog proračuna s dodatnih 54 milijuna, a partneri su dali preostalih 55 milijuna eura.

Time je osigurano gotovo 160 milijuna eura za takve centre koji, za razliku od klasičnih domova za starije, pružaju i usluge smještaja, ali i izvaninstitucionalne usluge za brojne korisnike.

Centar u Đurđevcu tako ima 122 mjesta za usluge smještaja te čak 274 mjesta za izvaninstitucionalne usluge, a vrijedan je 8,8 milijuna eura. U njemu će raditi 65 stručnih djelatnika koji će pružati kvalitetnu skrb svim korisnicima.

U idućim danima, najavio je, otvorit će se takvi cesti u Loboru, Dugoj Resi i Grubišnom Polju.

Stvaranje preduvjeta za jednake životne uvjete u svim dijelovima zemlje

Poruka svih tih projekata je u biti vizija društva u kojem poštujemo naše najstarije sugrađane i provodimo društveno načelo solidarnosti stvarajući novu kvalitetu skrbi o starijim osobama, istaknuo je Premijer Plenković dodajući da je u Hrvatskoj, kao i mnogim drugim članicama Europske unije, čak 22 posto stanovništva starije od 65 godina.

Novim centrima za starije, naglasio je premijer, gradi se mreža od čak 1.850 novih smještajnih kapaciteta diljem zemlje, uz 4.550 mjesta namijenjenih izvaninstitucionalnim uslugama. Ujedno će se zaposliti 1.400 novih djelatnika različitih profila.

To je ujedno i dio politike ravnomjernog regionalnog razvoja i stvaranja preduvjeta za slične životne uvjete u svakoj dobi u svim dijelovima zemlje.

Ministar Ružić u Medulinu će 10. srpnja održati sastanak sa svim ravnateljima centara za starije osobe, kazao je premijer, na kojem će dogovoriti način financiranja rada tih centara.

Kontinuirano unaprjeđivanje položaja hrvatskih umirovljenika

Predsjednik Vlade u nastavku govora osvrnuo se na sve što je do sada učinjeno u nastojanju da se unaprijedi položaj i standard hrvatskih umirovljenika, osobito istaknuvši mirovinsku reformu 2019. godine, kojom je znatno unaprijeđen mirovinski sustav.

Također, napravljen je prijenos vlasništva domova za starije i nemoćne s Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na županije, što je konkretan vid politike funkcionalne decentralizacije.

Uvedena je i nacionalna naknada za starije osobe, koja je više puta uvećavana, a tijekom niza kriza od 2020. godine umirovljenicima su isplaćivani jednokratni dodaci u čak 11 navrata vrijedni 775 milijuna eura.


Povećane su invalidske i najniže mirovine, a od 1. siječnja ukida se porez na dohodak na mirovine, što će obuhvatiti čak 580 tisuća umirovljenika.

Uveden je i godišnji dodatak na mirovinu, povoljnija formula usklađivanja mirovina sa 70:30 na 85:15, povećan je dodatni staž majkama za svako rođeno dijete ili posvojeno dijete sa 6 na 12 mjeseci, ukinuta je penalizacija za prijevremeni odlazak u starosnu mirovinu nakon navršenih 70 godina života, a omogućen je i rad na pola radnog vremena uz isplatu pune mirovine, kao i rad dulji od pola radnog vremena uz isplatu 50 posto mirovine te je pravo rada prošireno i na umirovljene obrtnike, osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost te korisnike invalidske mirovine.

Rekordna zaposlenost; na 30 zaposlenih u Hrvatskoj je samo jedna nezaposlena osoba

Naveo i je uspješnu provedbu nekoliko ciklusa projekta Zaželi, istaknuvši da je prema njegovoj ocjeni to jedan od najboljih programa Vlade kojim je omogućena briga o najstarijima, osobito u ruralnim područjima, a ujedno je i zaposlen veliki broj žena koje su bile teže zapošljive na tržištu rada.

U tom je kontekstu izvijestio i o rekordnoj zaposlenosti u Hrvatskoj, a na današnji dan radi čak 1,8 milijuna ljudi, dok je broj nezaposlenih ispod 60 tisuća. Dakle, na 30 zaposlenih samo je jedan nezaposleni, dodao je, podsjetivši da je taj omjer 2016. godine bio 6:1.

Taj trend vidljiv je i u Koprivničko-križevačkoj županiji, kazao je premijer, gdje je krajem svibnja bilo 38 tisuća zaposlenika više nego 2016., a nezaposlenih je samo 931., dok ih je 2016. bilo 4.200.

Na kraju je izrazio zadovoljstvo brojnim razvojnim projektima koji se provode u toj županiji i koji će omogućiti kvalitetniji život svim njenim žiteljima.