ESB je objavio rezultate povratnog testiranja otpornosti na stres za geopolitički rizik provedenog u 2026.

• Banke pokazuju sposobnost izrade stresnih scenarija za geopolitički rizik koji su prilagođeni njihovim profilima rizičnosti.
• Iz rezultata testiranja vidljive su određene slabosti u okvirima banaka za testiranje otpornosti na stres.
• U testiranju je sudjelovalo 110 banaka u europodručju koje ESB izravno nadzire.

Europska središnja banka (ESB) danas je objavila rezultate tematskog povratnog testiranja otpornosti na stres za geopolitički rizik provedenog u 2026., kojim je obuhvaćeno 110 banaka u europodručju koje ESB izravno nadzire.

Testiranje je provedeno u sklopu ESB-ovih nadzornih aktivnosti povezanih s geopolitičkim rizikom, koji je među ključnim nadzornim prioritetima za razdoblje od 2026. do 2028. Cilj je ojačati kapacitete banaka za prospektivno upravljanje rizicima i testiranje otpornosti na stres u okružju povećane geopolitičke neizvjesnosti.

Od banaka se zahtijevalo da provedu povratno testiranje otpornosti na stres, pri čemu su trebale utvrditi vjerojatne geopolitičke scenarije koji bi bili dovoljno ozbiljni da značajno utječu na njihove kapitalne pozicije. Rezultati pokazuju da su banke, općenito govoreći, uspjele izraditi ekonomski smislene stresne scenarije u skladu s vlastitim ranjivostima. Međutim, iz rezultata su vidljiva i područja na kojima su potrebna dodatna poboljšanja. Među njima su granularnost i osjetljivost procjena rizika, usklađenost narativa scenarija s učincima na solventnost i likvidnost koji iz njih proizlaze, realnost mjera za smanjenje rizika, posebno u uvjetima sistemske krize uzrokovane pojačanim geopolitičkim napetostima, te razrada međudjelovanja solventnosti i likvidnosti u okvirima za testiranje otpornosti na stres. U testiranju u 2026. primijenjena je metodologija povratnog testiranja otpornosti na stres. Bankama je za cilj postavljeno smanjenje stope redovnog osnovnog kapitala od 300 baznih bodova i od njih se tražilo da osmisle scenarije geopolitičkog rizika koji bi doveli do takvog ishoda. Taj se pristup bitno razlikuje od tradicionalnih testiranja otpornosti na stres, kao što je testiranje otpornosti na stres na razini EU-a koje svake druge godine provodi Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, u kojem se svim bankama zadaje sličan scenarij i koje je usmjereno na mjerenje kvantitativnog učinka na kapital. Za razliku od toga, povratno testiranje otpornosti na stres usmjereno je na provjeru sposobnosti banaka da razmotre širi raspon mogućih učinaka geopolitičkog rizika na njihove poslovne modele.

U skladu s ESB-ovim zalaganjem za pojednostavnjenje nadzornih postupaka simulacija testiranja otpornosti na stres zamijenila je simulaciju koju su banke morale dostavljati svake godine za potrebe postupka procjene adekvatnosti internog kapitala. Time se pridonosi smanjenju troškova usklađivanja.

Scenariji i narativi geopolitičkog rizika

Banke su osmislile širok raspon geopolitičkih narativa, uključujući vojne sukobe, poremećaje u trgovini, opskrbi energijom i opskrbnim lancima, sankcije, makroekonomske šokove i kibernetičke incidente. Iz te raznolikosti vidljiva je njihova sposobnost da testiranje otpornosti na stres prilagode vlastitim poslovnim modelima i profilima rizičnosti.

Budući da je geopolitički rizik pokretač rizika s višestrukim utjecajem i može izravno ili neizravno utjecati na financijske i nefinancijske rizike, banke su morale razlikovati tri kanala prijenosa rizika: kanal financijskih tržišta, kanal realnoga gospodarstva te kanal sigurnosti i zaštite.

Većina banaka pretpostavila je da bi kanal realnoga gospodarstva bio glavni kanal prijenosa rizika, nakon čega slijedi utjecaj na financijska tržišta. U scenarijima u kojima su opisani vojni sukobi i kibernetički napadi važan je kanal prijenosa rizika bio kanal sigurnosti i zaštite, koji uključuje fizičke rizike te kibernetičke i hibridne prijetnje.

Zajednički kanali prijenosa rizika na kapital

U povratnim scenarijima banaka uobičajeni kanali prijenosa učinaka geopolitičkog stresa na kapital bili su kreditni rizik i pritisci na profitabilnost. Gubitci zbog umanjenja vrijednosti kredita često su se isticali kao važan kanal prijenosa, posebno u sektorima osjetljivima na geopolitička kretanja kao što su prerađivačka industrija, energetika i promet. Kada je riječ o bankama s opsežnim knjigama trgovanja, smanjenje naknada i prihoda od trgovanja također pridonosi smanjenju kapitala.

Likvidnost i financiranje

Likvidnosne pozicije banaka u stresnim su scenarijima uglavnom ostajale iznad razine regulatornih minimalnih zahtjeva. Modeli mnogih banaka pokazuju razuman prijenos učinaka geopolitičkih događaja na njihove likvidnosne pozicije i pozicije izvora financiranja. Međutim, u nekoliko je banaka odgovor likvidnosnih parametara bio slab unatoč znatnom smanjenju kapitala u scenariju. Budući da su u kriznim situacijama stres za solventnost i likvidnosni stres često usko povezani, ESB će poduzeti daljnje aktivnosti u vezi s tim bankama radi poboljšanja njihovih okvira testiranja otpornosti na stres.

Nefinancijski rizici

ESB je od banaka zatražio da objasne nefinancijske rizike koji bi se mogli ostvariti u njihovu scenariju. Kao najvažnije prijetnje ističu se kibernetički incidenti i poremećaji u pružanju usluga trećih strana. Općenito govoreći, ESB poziva banke da u okvire za testiranje otpornosti na stres uz tradicionalne financijske rizike uključe pitanja operativne otpornosti i kibernetičkog rizika.

Mjere za smanjenje rizika

Posebno obilježje povratnog testiranja otpornosti na stres bio je zahtjev bankama da odrede upravljačke mjere koje bi primjenjivale u scenariju geopolitičkog rizika. Među mjerama bili su povećanje kapitala, prodaja poslovnih linija, smanjenje troškova i prilagodba omjera isplata. Predviđene mjere općenito su bile realistične i primjerene za određeni scenarij. Međutim, ESB je utvrdio slučajeve u kojima su pretpostavke izgledale pretjerano optimistično. Jedan je takav primjer pretpostavka da se kreditni portfelji mogu prodati ili kapital povećati po ambicioznim cijenama u nepovoljnim tržišnim uvjetima. Nadzorna tijela provest će daljnje aktivnosti u vezi s tim bankama tijekom kontinuiranog dijaloga o kapitalu i planiranju oporavka. ESB također naglašava ključnu ulogu upravljačkih tijela banaka u pravilnom uzimanju u obzir analize scenarija i planova postupanja u nepredvidivim situacijama.

Daljnje aktivnosti u sklopu nadzora

Rezultati testiranja uzet će se u obzir u kontinuiranom nadzornom dijalogu s bankama i mogu poslužiti kao temelj za kvalitativne procjene u postupku nadzorne provjere i ocjene. Testiranje neće dovesti do prilagodbi preporuke u sklopu drugog stupa ni preporuke u sklopu drugog stupa koja se odnosi na omjer financijske poluge.

Priopćenje Europske središnje banke dostupno je na internetskim stranicama Europske središnje banke.