Iskorak u poboljšanju sustava zapošljavanja, zaštiti stranih radnika, ali i zadržavanju postojeće strane radne snage

"Ne radi se samo o usklađivanju s normativnim okvirom EU, već je to i iskorak u poboljšanju sustava zapošljavanja, zadovoljavanju potreba tržišta rada, zaštiti stranih radnika, ali i zadržavanju postojeće strane radne snage i poštivanju svih sigurnosnih aspekata", naveo je premijer na današnjoj, 162. sjednici, s koje je Saboru upućen Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.

Najavio je i skorašnje donošenje Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada te naglasio kako se kombinacijom ova dva zakonska rješenja uvodi red na tržište rada.

U odnosu na prvo čitanje, u Konačnom prijedlogu zakona novost je da se briše odredba prema kojoj poslodavac ne bi mogao dobiti nove dozvole za boravak i rad ako se nalazi na tzv. crnoj listi za vrijeme od godine dana od kad je inspektorat utvrdio postojanje nepravilnosti. To će se, s druge strane, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, urediti Zakonom o suzbijanju neprijavljenog rada.

Dugotrajna viza vozačima teretnih vozila i autobusa

Druga važna izmjena, dodao je, jest ta da će se profesionalnim vozačima teretnih vozila i autobusa koji su državljani trećih zemalja moći izdati dugotrajna viza s rokom važenja do godine dana, a koja će biti ukinuta ako se koristi suprotno svrsi za koju je izdana.

"Dugotrajna viza izdavat će se vozačima državljanima trećih zemalja iz bezviznog režima koje su sigurnosno i migracijski sigurne zemlje, uz uvjet da dokažu svrhu boravka u Hrvatskoj i imaju putno zdravstveno osiguranje", kazao je ministar.

Izmjenama Zakona o strancima uvodi se sustav provođenja dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama, odobravanja azila na granici te postupak povratka na granici za državljane trećih zemalja kojima je odbijen azil.

Što se tiče tržišta rada, izmjene bi trebale rezultirati administrativnim rasterećenjem svih dionika postupka izdavanja dozvola, njegovim učinkovitijim provođenjem, ali i boljom razinom zaštite radnika - državljana trećih zemalja.

Obvezno polaganje ispita iz hrvatskog jezika, lakša promjena poslodavca

Za strane radnike se kao uvjet za produljenje dozvole uvodi obveza učenja i polaganja ispita iz hrvatskog jezika nakon godine dana boravka u Hrvatskoj, a omogućuje im se i lakša promjena poslodavca nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca bez potrebe izdavanja nove dozvole za boravak i rad. Produljuje se i dopuštena nezaposlenost stranih radnika za vrijeme važenja dozvole do tri mjeseca, odnosno do šest mjeseci ako dozvolu ima duže od dvije godine.

Strani radnik kojemu je izdana dozvola za deficitarno zanimanje, s tom dozvolom više neće moći raditi na području onih policijskih uprava u kojima to zanimanje nije deficitarno, a ni na području na kojem test tržišta rada nije proveden. Do administrativnog rasterećenja će doći i u slučajevima izdavanja dozvola za sezonske poslove koje su se do sada izdavale na rok do godine dana, a vrijedit će tri godine ako se radi o istom stranom radniku i istom poslodavcu s kojom će sezonski radnik moći raditi do 90 dana u kalendarskoj godini ili do devet mjeseci godišnje.

Rok za rješavanje zahtjeva za dozvolu do najduže 90 dana.

Obveza obavještavanja policijske uprave o prestanku ugovora o radu više neće biti na stranom državljaninu nego na poslodavcu i to elektroničkim putem, putem sustava e-Građani. Strani radnik će morati obavijestiti HZZ u roku od pet dana od prestanka ugovora o radu. Ukoliko odbije posao HZZ-a, gubi dozvolu.

Za izdavanje pozitivnog mišljenja HZZ-a povećava se omjer zaposlenih domaćih radnika - pozitivno mišljenje za zaposlenje stranog radnika izdat će se ako je broj zaposlenih radnika hrvatskih državljana, državljana države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije na puno radno vrijeme najmanje 10 posto broja zaposlenih radnika državljana trećih zemalja. Priljev po transakcijskom računu za pravne osobe propisuje se u najmanjem iznosu od 100.000, a za fizičke osobe od 40.000 eura, a potrebno ga je dokazivati u zadnjih 12, a ne više šest mjeseci.

U svrhu studiranja privremeni boravak se stranim studentima produljuje s jedne do tri godine.

Jačanje transparentnosti i poticanje učinkovitog tržišnog natjecanja

Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi, koji bi trebao rezultirati većom transparentnošću sustava te administrativnim rasterećenjem za poduzetnike.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar kazao je da su izmjene i dopune usmjerene na daljnje jačanje transparentnosti, osnaživanje antikorupcijskih mehanizama te poticanje učinkovitog tržišnog natjecanja.

Naveo je također da se izmjenama provode dodatna usklađenja s europskim direktivama iz područja javne nabave te omogućuje daljnja digitalizacija i modernizacija sustava javne nabave.

"To bi svakako trebalo doprinijeti administrativnom rasterećenju naručitelja i gospodarskih subjekata", ocijenio je Šušnjar.

Kada je riječ o najznačajnijim izmjenama, podsjetio je, radi usklađenja s drugim državama članicama EU-a povećavaju se pragovi za jednostavnu nabavu roba i usluga na 50 tisuća eura te sto tisuća eura za radove. Za diplomatske misije i konzularne urede Republike Hrvatske, pak, pragovi se za robu i usluge povećavaju na 140 tisuća eura, a na 700 tisuća eura za radove.

Između ostalog, u postupcima jednostavne nabave uvodi se obveza da se nabave iznad 15 tisuća eura provode putem modula jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske.

Propisuje se i mogućnost neisključenja gospodarskih subjekata iz postupka nabave ako su im obveze plaćanja poreza i doprinosa manje od tisuću eura - kao odgovor na potrebe prakse i kako bi se proširio krug ponuditelja.

Uvodi se i razmjena digitalno potpisanih ugovora i izmjena sklopljenih ugovora kvalificiranim potpisom putem Elektroničkog oglasnika, što će osigurati skraćivanje rokova obostranog potpisivanja i stupanja na snagu ugovora, naveo je Šušnjar.

Akcijski plan za razvoj nuklearne energije šest mjeseci nakon donošenja zakona

Saboru je Vlada uputila i Konačni prijedlog Zakona o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, kojim se utvrđuje da će donijeti akcijski plan za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe u roku od šest mjeseci od dana stupanja zakona na snagu.

Ministar Šušnjar kazao je da taj zakon predstavlja važan iskorak u znanstveno utemeljenoj energetskoj tranziciji Republike Hrvatske, s jasnim ciljem osiguranja stabilne opskrbe energijom i postizanja klimatske neutralnosti, uzimajući u obzir očekivani rast potrošnje električne energije i ciljeve energetske tranzicije.

"Akcijski plan definira aktivnosti koje uključuju analizu potreba za energijom, utjecaj primjene nuklearne energije na gospodarstvo, potencijalne lokacije, te osiguravanje financijskih sredstava za provedbu programa financiranja", rekao je Šušnjar.

Ujedno je prihvaćen prijedlog pojedinih saborskih zastupnika te je u konačni prijedlog zakona unesena odredba kojom se propisuje da planski strateški akt, odnosno Program za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe, donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade.

Smatramo da je ta odredba iznimno važna jer dodatno učvršćuje demokratski legitimitet te osigurava višu razinu transparentnosti u donošenju strateških odluka u području nuklearne energije, rekao je ministar.

Dodao je kako će se programom utvrditi strateške odluke, upravljanje, kontrola, financiranje, utjecaj na elektroenergetski sustav, potrebne ljudske resurse, obrazovanje i druge ključne elemente razvoja nuklearne energije u civilne svrhe.

Istaknuo je i da se tim programom dodatno potiče razvoj obrazovnih programa, znanstvenih istraživanja i stručnog usavršavanja u području tehničkih i prirodnih znanosti od interesa za razvoj i primjenu nuklearnih tehnologija i nuklearne sigurnosti.

Nuklearne elektrane nove generacije imaju povećanu pogonsku fleksibilnost sa stajališta proizvodnje električne energije, te su u stanju koegzistirati s proizvodnjom iz obnovljivih izvora energije.

Odluka o opskrbi geotermalnom vodom za Nacionalnu dječju bolnicu

Vlada je donijela i Odluku u vezi sa sklapanjem ugovora o opskrbi geotermalnom vodom za potrebe buduće Nacionalne dječje bolnice u zagrebačkom Blatu.

"Nastavak je ovo aktivnosti projekta izgradnje Nacionalne dječje bolnice, koja će biti u potpunosti održiva građevina uz poštivanje zelene agende EU i EU taksonomije s upotrebom obnovljivih izvora energije i to geotermalnih i solarnih do 80 posto ukupno potrebne energije", kazala je ministrica zdravstva Irena Hrstić.

Odlukom Vlade je Ministarstvu zdravstva dano odobrenje za sklapanje ugovora za dobavu i opskrbu geotermalnom vodom za potrebe Nacionalne dječje bolnice te preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna od 2027. do 2038. godine u ukupnom iznosu od 7,2 milijuna eura.

Ministarstvo je provelo pregovarački postupak bez prethodne objave poziva za nadmetanje za dobavu i opskrbu geotermalnom vodom za potrebe buduće bolnice, na kojem je odabrana ponuda ponuditelja GPC Instrumentation Process d.o.o. (GPC IP) iz Zagreba. Odluka o odabiru postala je izvršna 19. rujna 2025.

Pojašnjavajući razloge pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva, iz Ministarstva ističu kako gospodarski subjekt ima dozvolu/koncesiju za pridobivanje geotermalne vode na eksploatacijskom polju "Geotermalno polje Zagreb" od 25. rujna 2020. do 31. listopada 2042. te suglasnost Ministarstva gospodarstva od 7. listopada 2020. na idejni projekt izgradnje cjevovoda za priključenje bolnice. Razvidno je, dodaju, da postoje isključiva prava GPC IP-a na navedenom eksploatacijskom polju te da ne postoji tržišno natjecanje iz tehničkih razloga.

Cilj sklapanja ugovora u ovoj prvoj fazi je priključenje, održavanje i servisiranje priključka geotermalne vode, a u drugoj fazi njezina isporuka. Rok završetka faze stvaranja uvjeta priključenja, koji će omogućiti isporuku geotermalne vode, iznosi maksimalno tri godine od dana sklapanja ugovora, dok je rok završetka faze isporuke geotermalne vode 10 godina od dana početka isporuke geotermalne vode.

Odluka o davanju zamjenskih nekretnina Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji

Donesena je i Odluka o davanju zamjenskih nekretnina Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji u vrijednosti 16,4 milijuna eura kao naknadu za oduzete nekretnine za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine koje se ne mogu vratiti u naravi. Radi se o oduzetoj šumi i šumskim zemljištima u vrijednosti 25,9 milijuna eura, a Đakovačko-osječka nadbiskupija suglasna je s procjenom vrijednosti nekretnina, iako je utvrđena u znatno manjem iznosu od vrijednosti oduzetih nekretnina.

"Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji donio je 35 djelomičnih rješenja o pravu na povrat, a utvrđeno je da se od ukupno 11.642 hektara oduzetih šuma i šumskog zemljišta Nadbiskupiji može vratiti u naravi površina od 9400 hektara, dok je za preostalih 2242 hektara utvrđeno da povrat u naravi nije moguć, nego je potrebno dati odgovarajuće zamjenske šume i šumsko zemljište", istaknuo je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Ivan Matijević.

Državna geodetska uprava izvršila je identifikaciju oduzetih nekretnina dok su Hrvatske šume na temelju identifikacije iz studenog 2025. izvršile procjenu i usporedbu vrijednosti oduzetih nekretnina i odgovarajućih zamjenskih nekretnina u ožujku 2026., a provedba ove odluke ne zahtijeva osiguravanje dodatnih sredstava u državnom proračunu.

Snažna potpora projektima od strateškog značaja za Hrvate izvan Hrvatske

Vlada je na sjednici donijela i Odluku o nastavku potpore projektima od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas kazao je da je riječ o nastavku potpore za 11 projekata i to: potpora radu Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru i Radiotelevizije Herceg-Bosne.

Naveo je i infrastrukturne projekte Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, obnovu crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu, institucionalno osnaživanje hrvatske zajednice u Republici Srbiji, potporu radu Hrvatskoga kazališta u Pečuhu te radiju hrvatske nacionalne manjine - Radio Duxu u Crnoj Gori.

Tu su još i potpora Hrvatskim novinama iz Željeznog u austrijskom Gradišću, projekt Domus Dimitrianum Srijemske biskupije u Republici Srbiji, Program razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Srbiji te susreti hrvatske dijaspore, koje organiziraju Hrvati iz Južne Amerike.

Državni tajnik je rekao da su sredstva osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcijama za 2027. i 2028. u ukupnom iznosu od 5 milijuna i 883 tisuće eura.

Donesena je i Odluka o proglašenju projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Milas je kazao da je riječ o četiri projekta i to: obnova franjevačkog samostana Jajce u Bosni i Hercegovini, Institucionalno osnaživanje Hrvatskog centra u Beču, Infrastrukturna obnova hrvatskog doma, Hrvatskog društva Velebit u švedskom Göteborgu te projekti Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu, u Sjedinjenim Američkim državama.

Sredstva u iznosu od 851 tisuće eura osigurana su u Državnom proračunu, sa stavke Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Državni tajnik je istaknuo da svi ovi projekti pridonose očuvanju i razvijanju nacionalnog identiteta, jezika, kulturnog stvaralaštva i povezanosti hrvatskih zajednica s Hrvatskom.

Davanje u zakup nekretnina u vlasništvu države organizacijama civilnog društva

Na sjednici je donesena i Uredba o kriterijima, mjerilima i postupku davanja u zakup nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske organizacijama civilnog društva koje obavljaju registrirane djelatnosti u svrhu provedbe projekata od općeg dobra.

Nekretnine će se u zakup davati putem javnog natječaja ili neposrednom pogodbom. Natječaji mogu biti raspisani za sve organizacije civilnog društva ili specijalizirani. U suradnji s Ministarstvom branitelja i Ministarstvom kulture i medija, a u slučaju kada se provode specijalizirani javni natječaji za udruge iz Domovinskog rata te koje djeluju na području kulture i umjetnosti, propisani su posebni kvantitativni i kvalitativni kriteriji za ocjenjivanje.

Pristigle prijave će ocjenjivati Povjerenstvo od sedam članova, a ugovor o zakupu temeljem provedenog javnog natječaja sklapa se na rok do deset godina.

Ugovor o zakupu sklopit će se neposrednom pogodbom s onim organizacijama civilnog društva koje su u posjedu nekretnine koja je od 2023. prešla u državno vlasništvo. Ugovor o zakupu neposrednom pogodbom sklapa se na rok od pet godina uz mogućnost produljenja za daljnjih najduže pet godina.

Vlada je odredila nedjelju 31. svibnja za održavanje prijevremenih izbora za zamjenika općinskog načelnika Općine Krnjak iz reda pripadnika hrvatskoga naroda.

Izvor: Hina/Vlada