Lijeva oporba opstruira izbor ustavnih sudaca. Ne želi neovisne ljude, već one koji su ovisni o njima

Govoreći o sastanku na vrhu Inicijative triju mora, Plenković je naglasio prisutnost financijskih institucija, Europske komisije i kontinuiranu prisutnost i podršku SAD-a, što govori da ova inicijativa ima dobro razgranate odnose s partnerima van srednje Europe.

"Smatramo da je ovo poticaj za veće investiranje u energetsku i prometnu infrastrukturu, zajedničke projekte digitalne transformacije te je itekako koristan za jačanje konkurentnosti naših gospodarstava, bolju povezanost i smanjivanje ovisnosti o energentima koji su ruskog porijekla", ocijenio je Plenković.

U tom kontekstu posebno je naglasio značaj potpisivanja sporazuma o Južnoj plinskoj interkonekciji između Hrvatske i BiH koja bi trebala omogućiti diversifikaciju opskrbe plinom Bosne i Hercegovini i plinofikacije cijeloga područja Federacije.

"Ta investicija radi se sa SAD-om, njihovim investitorima i smatramo da je od velikoga značaja za ukupne odnose između Hrvatske i SAD-a", poručio je Plenkoviž, izrazivši posebno zadovoljstvo što su prisutni brojni gospodarstvenici iz cijele Sjeverne Amerike, ne samo SAD-a, nego i Kanade te veliko japansko izaslanstvo.

Južna interkonekcija, koja će BiH spojiti s LNG terminalom na Krku, strateško je naslanjanje BiH na Hrvatsku u energetskom smislu, rekao je predsjednik Vlade.

Kazao je treba američkoj strani zahvaliti na ubrzanju toga procesa jer bi bilo upitno bi li se taj projekt mogao ikad realizirati da u njega zakonski regulirano nisu ušli američki investitori.

Projekt će se sigurno realizirati ako se s bosanskohercegovačke strane napravi sve što je dogovoreno

Komentirajući prigovore koji su na prijedlog sporazuma stigli iz Europske unije, Plenković je rekao da su europske institucije obavještene o potpisivanju te da je Hrvatska mnogo puta Europskoj komisiji i drugim službama naglašavala strateški značaj projekta Južne interkonekcije.

Cijeli projekt mogao se ostvariti i europskim sredstvima da je EU rekao 'da', pa nema smisla da ga sada naknadno propitkuje, rekao je Plenković.

Hrvatska je potpisivanje uvjetovala ekonomskom opravdanosti projekta, odnosno minimalnim zakupom transportnog kapaciteta, a predsjednik Vlade naglasio je da je logično da postoje osigurači jer Hrvatska mora biti sigurna da će joj se isplatiti realizacija tog projekta te da će BiH ostvariti sve najavljeno sa svoje strane granice.

Za Hrvatsku je ključno važno da se osiguraju kupci za 1,5 milijardi kubika plina koji bi plinovodom trebao stići u BiH, zemlju koja još nije u potpunosti plinificirana.

"Projekt će se sigurno realizirati ako se s bosanskohercegovačke strane napravi sve što je dogovoreno", naglasio je te dodao da Plinacro ima sve, projekt i dokumentacija su spremni, a Hrvatska smatra da se realizacija mora dogoditi, zaključio je premijer.

Na Poslovnom forumu pregršt panela s najaktualnijim temama

Kazao je da je na Poslovnom forumu organiziran pregršt panela s najaktualnijim globalnim temama i smatra da je Hrvatska, kao organizator, uložila značajan napor.

Još je jednom zahvalio bivšoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović koja je s predsjednikom Dudom, tadašnjim poljskim predsjednikom, pokrenula inicijativu.

"Lijepo je vidjeti da Inicijativa živi i 10 godina kasnije i da je korisna za Hrvatske interese", izjavio je Plenković.

Govoreći o razvoju same Inicijative, predsjednik Vlade je naglasio da se zasad ne ide u snažniju institucionalizaciju, nego u konkretne projekte i modele financiranja.

Nakon predsjedničkih izbora 2020. godine Zoran Milanović se sam izuzeo iz ove inicijative i Vlada je tu ušla da bismo sačuvali obraz i angažman Hrvatske. Ja sam uz austrijskog kancelara Christiana Stockera bio jedini premijer. Svi su ostali predsjednici. Kako oni imaju manje ovlasti, nisu u poziciji da idu u jače institucionaliziranje, kazao je.

Fokus na financiranju projekata

"Smatramo da se u ovom trenutku trebamo fokusirati na tri tipa financiranja projekata. Prvi je nasloniti se na izvore iz europskog proračuna. Dva bilijuna eura je predloženi proračun za razdoblje od 2028. do 2034. Drugi stup je konkurentnost, gdje bismo zajedničkim nastupom trebali osigurati sredstva za projekte koji jačaju energetsku i prometnu infrastrukturu. Treći je privlačenje privatnih ulagača i kapitala, tu leži najveći potencijal", dodao je Plenković.

Upitan smatra li da među europskim zemljama postoji dovoljno svijesti da prihvate da se prostor za rast unutar EU-a prebacio prema istoku i prema središtu Europe, da više nije na zapadu, predsjednik Vlade kazao je sigurno postoji.
Napomenuo je da je bila prisutna povjerenica Europske komisije Dubravka Šuica i potpredsjednik EIB-a Marko Primorac.

"Institucije su tu. Važno je da zemlje srednje i istočne Europe šalju signal da i mi želimo snažnu infrastrukturu koja već godinama postoji u zapadnoj Europi, želimo bolju povezanost i loviti korak s najvažnijim trendovima u razvoju suvremenih tehnologija, digitalne transformacije, umjetne inteligencije te energetsku neovisnost", poručio je.

Tema nuklearne energije u kontekstu energetske sigurnosti i klimatskih ciljeva

Osvrnuo se i na pitanje nuklearne energije, istaknuvši da se ta tema ponovno otvara u Europi u kontekstu energetske sigurnosti i klimatskih ciljeva.

"Rasprava o korištenju nuklearne energije polako se stavlja u razuman okvir. Nuklearna energija ne ostavlja nikakav ugljični otisak, što je jako važno u kontekstu onih koji upozoravaju na efekte klimatskih promjena. Bitna nam je za energetski miks. Vidite iskustvo Litve, oni se nakon što su ugasili svoju nuklearku stalno muče kako nadomjestiti količine energije, rekao je Plenković.

Podsjetio je da je Hrvatska suvlasnik Nuklearne elektrane Krško te da već ima dugogodišnje iskustvo u korištenju nuklearne energije.

"Hrvatska je zemlja koja ima nuklearku, mi smo 50-postotni suvlasnici, njen životni vijek je do 2043. godine, a stručnjaci smatraju da se, ako bude dobro održavana, može produljiti do 2063.", rekao je.

Dodao je da Vlada prati razvoj novih projekata, osobito u suradnji sa Slovenijom.

"U komunikaciji sa Slovenijom rekli smo da smo otvoreni za nove investicije budući da se u zemlji vodi proces o izgradnji NE Krško 2. Voljeli bismo sudjelovati u tome na osnovama koje postoje danas, a ako ne, postoje i druge opcije", istaknuo je.

Projekt Pantheon treba predstaviti javnosti

Govoreći o projektu Pantheon, Plenković je istaknuo da je on u početnoj fazi te da je na investitorima da izlože poslovni plan u kojem će predvidjeti kako osigurati dovoljno energije.

"Ovo je mega-projekt. U budućim razgovorima ministarstvo i Sisačko-moslavačka županija trebaju vidjeti sa svim uključenim akterima kako ostvariti i energetsku svrhovitost projekta. Nije bit da svu struju koju konzumiramo u Hrvatskoj damo u podatkovni centar, a da mi nemamo struje. Treba stvarati preduvjete za održivost", poručio je Plenković.

Kazao je i da investitori trebaju javnosti predstaviti projekt.

"Nije na meni da komentiram nedoumice u javnosti, već je na investitorima da predstave projekt i odgovaraju na sva pitanja. To je inicijativa privatnog sektora. Mi smo zadovoljni što je odabrana Hrvatska, a ne neka druga zemlja", rekao je premijer i naglasio da treba zaboraviti kulturu neću ništa u mom dvorištu.

"Cijelo vrijeme u gospodarstvu imamo narativ da ne smijemo biti samo turistička zemlja, a kad dođu investitori onda 'samo nemojte da je kod nas'. Gdje god se pojavi investitor, uvijek se netko tome silno protivi. Imali smo otpor prema izgradnji LNG terminala, a ovaj skup je značajan za Hrvatsku jer smo energetsko čvorište. Da to nismo napravili, tko bi nas prepoznao?", upitao je.

Dodao je da je nakon ulaska u brojne integracije Hrvatska puno više nego prije na radaru ozbiljnih investitora.

"Sastali smo se ovdje s američkim, kanadskim i japanskim tvrtkama. Prepoznali su ovu regiju, a imaju mehanizme za potaknuti velike i snažne financijske aktere da ovdje investiraju", istaknuo je Plenković.

Njemačka nije protiv Inicijative, Italija postaje strateški partner

Poručio je da Njemačka ne stoji protiv Inicijative triju mora, odbacivši tvrdnje o podjelama unutar Europske unije i istaknuvši da su eventualne sumnje iz ranijih godina danas prevladane.

"Što se tiče zapadnih zemalja, mi smo napravili napor da Italija postane strateški partner. Da Italija ne želi pridonijeti i sudjelovati, ne bi bila ovdje. Njemačka sigurno nije protiv Inicijative. Ovdje je bila Helga Schmid, dugogodišnja međunarodna dužnosnica - a sada je veleposlanica za globalna pitanja pri njihovom ministarstvu vanjskih poslova - dakle - jedna od najiskusnijih njemačkih diplomatkinja. Njene poruke su bile vrlo konstruktivne. Mislim da te a priori zazore koji su možda postojali prije 10-ak godina danas više nitko ne artikulira", rekao je .

Otvorena pitanja s Crnom Gorom

Plenković je komentirao i razgovor s crnogorskim predsjednikom Milatovićem kazavši kako s Crnom Gorom imamo niz otvorenih pitanja. Zbog toga je ministar Grlić Radman zadužen da se održe razgovori i što Crna Gora treba napraviti da se približi završetku svojih pristupnih pregovora.

Iz MOL-a su tražili nešto na što nitko na mom mjestu ne bi pristao

Komentirao je i spor između Hrvatske i MOL-a te potvrdu američkog suda da Hrvatska MOL-u mora platiti 286 milijuna dolara.

"Mi smo naslijedili taj spor i logično je da pokušavate iscrpiti sve pravne lijekove. Želimo s Mađarskom obaviti pripremni sastanak pa sastanke na visokoj razini koji bi trebali označiti novi početak. Situacija Ina-MOL je najveća strateška greška ikada i da se išla privatizirati INA na taj način. Prodavati nacionalne kompanije u energetskom sektoru su naučene lekcije zauvijek, što se mene tiče to se neće nikada ponoviti. Što se tiče naše ambicije da otkupimo MOL-ove dionice i ponuđene cijene tih dionica, mađarska strana na to nije pristala, tražili su nešto na što nitko na mom mjestu ne bi pristao, jer to nije privatni posao nego državni. Dolaskom Vlade Magyara želimo novi početak i nastojat ćemo otvoriti čitav niz tema koje postoje između države i INA-e i MOL-a", kazao je.

Dojave o bombama ne doživljavamo olako

Predsjednik Vlade se osvrnuo i na dojave o bombama te poručio da ništa ne treba doživljavati olako, a da država pritom mora funkcionirati.

"Ne možemo zabraniti internet. Radi se na tome da se identificira tko to i kako radi. Osuđujem to i mislim da je policija na toj temi non stop", poručio je.

Lažni narativ SDP-a i Možemo! oko izbora ustavnih sudaca

Premijer je rekao da je tema oko izbora ustavnih sudaca razotkrivajuća za lijevu oporbu, koju je prozvao za opstrukciju suda i iznošenje lažnog narativa da ih netko ucjenjuje, ustvrdivši da ne žele neovisne ljude već one koji su ovisni o njima.

Za teze čelnika oporbe da ih netko nešto ocjenjuje, da ih netko stavlja pred gotov čin, i da su ljudi koji su predloženi ovisni u HDZ-u, Plenković je rekao da je to ne samo lažan narativ, nego i stupidan.

"To je rezime narativa čelnika oporbe. Taj narativ, ne samo što je lažan nego je stupidan", kazao je.

Ponovio je da su opoziciju čekali mjesecima da se dogovori oko odabira troje ustavnih sudaca. Kada su krenuli razgovori, dogodio se doček brončanih rukometaša na kojem je nastupio Marko Perković Thompson, što je bio SDP-u razlog da se povuče iz razgovora o izboru ustavnih sudaca.

"Javilo se 12, 13 kandidata - razumno smo gledali tko bi mogli biti kandidati, a da bi mogli biti njima prihvatljivi. Iskristalizirala su se tri - četiri imena. Rekli su da su Pajalić i Sučević prihvatljivi i jutros u raspravi. Povuklo se ime Matijašeca i ušao je gospodin Selanec. Ta tri kandidata odu dalje na plenarnu raspravi i sada SDP neće sudjelovati u raspravi. Oporba je ta koja je svojim ponašanjem paralizirala Ustavni sud i još ima politički narativ da ih mi nešto ucjenjujemo. Ako ovi kandidati nisu dobri oporbi, mene interesira tko su ljudi koji bi oporbi bili prihvatljivi, neka ih nađu. Ako će predložiti ljude iz Kluba SDP-a i Možemo, neka kažu, to je onda totalno razotkrivanje'', rezimirao je Plenković.