Končar gradi šest novih elektrobaterijskih vlakova za HŽ Putnički prijevoz

U nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića danas su u Banskim dvorima potpisana dva ugovora o financiranju nabave i kupoprodaji šest elektrobaterijskih vlakova i izgradnji hibridne punionice, vrijedna 53,6 milijuna eura.

Tom je prigodom premijer istaknuo da se radi o projektu važnom za ukupan proces dekarbonizacije u prometnom sektoru, što je jedan od strateških ciljeva Vlade, ali i Europske unije.

Također, dodao je, riječ je o sjajnom primjeru korištenja sredstava iz Modernizacijskog fonda te ulaganja u projekte koji smanjuju emisije stakleničkih plinova i u hrvatsko gospodarstvo jer će vlakove graditi Končar.

"Time se povećava energetska učinkovitost i jača konkurentnost hrvatskoga gospodarstva", poručio je.

Željeznice su, u smislu prometa, prioritet u godinama koje su pred nama, istaknuo je predsjednik Vlade i dodao da će od novih vlakova najviše koristi imati putnici.

Moderno, održivo i učinkovito poslovanje Hrvatskih željeznica

Ugovor o dodjeli sredstava "Ulaganje u baterijske elektromotorne vlakove i izgradnja postaje za punjenje" potpisali su potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen i predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić.

Ugovor o kupoprodaji šest baterijskih vlakova i puštanju u pogon hibridnog stabilnog energetskog priključka za punjenje baterija na željezničkoj mreži Republike Hrvatske potpisali su predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić i predsjednik Uprave Končar - Električnih vozila Josip Ninić.

Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić istaknuo je da se radi o iznimno važnom projektu koji će unaprijediti željeznički putnički prijevoz na sjeveru Hrvatske.

"Šest novih elektrobaterijskih vlakova i punionica na kolodvoru Kotoriba doprinose usmjeravanju Hrvatskih željeznica prema modernom, održivom i učinkovitom poslovanju", poručio je dodavši da primjenu zelenih tehnologija u prometu podupire i Europska unija u cilju smanjivanja emisije stakleničkih plinova.

Elektrobaterijski vlakovi mogu prometovati i na elektrificiranim i na neelektrificiranim prugama, što će putnicima omogućiti putovanje bez presjedanja, kazao je Ukić.

Doprinos hrvatske industrije

Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak kazao je da ovim projektom hrvatska industrija podupire razvoj željezničkog prometa u Hrvatskoj.

"Svojim znanjem, iskustvom i referencama hrvatska industrija doma može dati nemjerljiv doprinos dekarboniziranju željezničkog transporta i njegovom uvođenju u novu eru", poručio je dodajući da se na taj način ispunjavaju strateške smjernice Vlade u dekarbonizaciji.

Ovaj projekt kontinuitet je politike Vlade na temu dekarbonizacije i e-mobilnosti, poručio je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen podsjetivši da je iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost već sklopljeni ugovori za električne autobuse i punionice.

Osim što ovi ugovori pridonose dekarbonizaciji i smanjenju emisije štetnih plinova, dodao je, oni pridonose i kvaliteti željezničkog prijevoza.

Financirat će se 30 novih elektrobaterijskih vlakova i 3 punionice

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković istaknula je da je riječ o jednom od najboljih primjera ulaganja ne samo iz Modernizacijskog fonda nego i korištenja europskih fondova općenito.

"Na ovaj način mi financiramo i dekarbonizaciju i zaštitu okoliša, a strateški se bavimo temom koja će biti posebno važna u idućem programskom periodu, a to je željeznički promet, bez kojeg se ne mogu u potpunosti postići ciljevi dekarbonizacije", kazala je ministrica.

Naglasila je da je Hrvatska među prvih pet država članica Europske unije koje su podnijele nacrt socijalnog klimatskog plana koji se bavi smanjivanjem rizika od energetskog i prometnog siromaštva.

U okviru tog plana, dodala je, predviđeno je financiranje dodatnih 30 elektrobaterijskih vlakova te punionice u Kninu, Perkoviću i Benkovcu.

Investicijski ciklus u željezničku infrastrukturu

O širim ulaganjima u željezničku infrastrukturu govorio je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je naveo da danas u Hrvatskoj imamo 70 novih niskopodnih vlakova, a ugovoreno je i dodatnih 25, što predstavlja veliki preokret u tom prometnom segmentu.

"Mi trenutno u rekonstrukciju i izgradnju nove željezničke infrastrukture ulažemo preko 1,5 milijardi eura, a ta će ulaganja biti sve veća u budućnosti budući da ćemo velika sredstva koja imamo na raspolaganju usmjeriti prema željeznici", istaknuo je dodajući da je u Hrvatskoj uglavnom izgrađena prometna infrastruktura i zračne luke te da je sada na redu modernizacija željezničke infrastrukture.

Ovom suradnjom, poručio je ministar Butković, osim modernizacije željeznica jačamo i domaću industriju.