Moramo zajedno jačati otpornost Europe u sve nestabilnijem svijetu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje na sastanku na vrhu i panelu lidera na Poslovnom forumu Inicijative triju mora, kojima je domaćin Republika Hrvatska, kao predsjedavajuća Inicijativom, a koji se održava danas i sutra u Dubrovniku.

Otvarajući današnji sastanak, premijer Plenković je izrazio zadovoljstvo što je Hrvatska domaćin ovoga summita. Također je izrazio dobrodošlicu osnivačima ove inicijative - bivšoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović i bivšem poljskom predsjedniku Andreju Dudi.

Podsjetio je da je prije deset godina u ovom gradu potpisana Dubrovačka deklaracija, koja je rezultat zajedničkog uvjerenja da srce Europe zaslužuje bolju povezanost, bolje ceste, bolje energetske puteve i digitalne poveznice te da se sve to može izgraditi zajedno.

"Danas se vraćamo na mjesto gdje je sve započelo, ali ne zato da bismo proslavili našu prošlost, nego da bismo odgovorili na izazove sadašnjosti i oblikovali budućnost", poručio je Plenković.

Premijer je rekao da 2026. nije ista poput 2016., istaknuvši da se geopolitičko okruženje stubokom promijenilo. Podsjetio je da je ruska agresija na Ukrajinu promijenila sigurnosno okruženje u Europi i podsjetila nas da je teritorijalni integritet, mir i stabilnost nešto što se ne može uzeti zdravo za gotovo.

Energetska sigurnost kao strateški imperativ

Naglasio je da je energetska sigurnost postala strateški imperativ, a rusko korištenje energenata, kao da je oružje, pokazalo je potrebu za diversifikacijom - i puteva i dobavljača.

Poručio je da otpornost nije sam koncept, već je nužna za preživljavanje, dok je povezanost postala stup naše kolektivne sigurnosti. U tom smislu, naglasio je, Inicijativa triju mora izravno jača otpornost, koheziju i jedinstvo Europske unije, kao i njezine zajedničke politike i stratešku autonomiju.

To je, dodao je, ujedno i pitanje odvraćanja i vojne mobilnosti, što nam pomaže da reagiramo i odgovorimo na krizne situacije. "Dok ulazimo u drugo desetljeće naše Inicijative, zadatak je jasan - ojačati os sjever - jug u Europi i suradnju pretvoriti u trajnu snagu. Ova Inicijativa je nije samo važna, ona je i ključna", istaknuo je Plenković.

Naveo je da je ova regija od 13 država članica Europske unije, koje se protežu od Baltika i Crnog mora, do Jadranskog mora - rasla po stopi od gotovo 3% godišnje u posljednjih pet godina, što je dvostruko više od prosjeka EU-a.

Naš ukupni BDP, rekao je, iznosi 3,5 trilijuna eura, a s našim pridruženim partnerima predstavljamo tržište od gotovo 130 milijuna ljudi.

Istovremeno, dodao je, ulaganja u digitalnu infrastrukturu, energetiku i promet su razlog zašto smo ovdje.

Prioriteti hrvatskog predsjedanja

Predsjednik Vlade je rekao da je Hrvatska počašćena što je protekle godine predsjedala ovom Inicijativom, istaknuvši četiri njezina prioriteta: izgradnja snažne, otporne i konkurentne regije Triju mora kao okosnice europske otpornosti, globalizacija inicijative povezivanjem s drugim strateškim okvirima za povezivanje, jačanje suradnje s transatlantskim i drugim istomišljenim partnerima u području energetske sigurnosti i naprednih tehnologija na uravnotežen i obostrano koristan način, a najvažnijim je naveo osiguravanje financiranju da postane četvrti stup Inicijative, uz energiju, promet i digitalnu infrastrukturu.

I zbog toga, dodao je, razvijamo nove financijske instrumente, uključujući infrastrukturni fond, u suradnji s Europskom investicijskom bankom, kao sredstvo za mobilizaciju ulaganja.

Također smo, kako je rekao, revitalizirali parlamentarnu dimenziju Inicijative, posebno kroz summit održan u ožujku u Zagrebu, jačajući snažniju povezanost u zajedničkim projektima.

Naglasio je da su ovi prioriteti postali vodeći projekti, poput mreža vrlo brzih vlakova, infrastrukturne mreže koja je okrenuta prema korištenju vodika u budućnosti te prometnih koridora za opskrbu energentima i hranom. Dodao je da je riječ o projektima koji imaju potencijal promijeniti gospodarsku sliku europskog kontinenta.

Međutim, kazao je Plenković, naša ambicija ne staje na granicama Europe. Kroz, kako je pojasnio, naše aktivnosti s ekonomskim koridorom Indija-Bliski istok-Europa (IMEC) i Srednjim koridorom preko Srednje Azije, spajamo našu infrastrukturu s nekim od najdinamičnijih trgovinskih ruta u svijetu.

Istaknuo je da u kontekstu rastućih poremećaja na globalnim energetskim tržištima i trgovinskim rutama, uključujući i Bliski istok, ove veze postaju iznimno bitne.

Dodao je i da luke na Jadranskom moru povezuju točke koje će biti izrazito važne kao dio šireg euroazijskog koridora, koji se proteže od Mumbaija preko Jadranskog i Crnog mora do Baltika.

Ove mreže, kako je rekao, podržavaju rast u normalnim vremenima i osiguravaju otpornost i operativne kapacitete u vremenima kriza.

Inicijativa nikad nije imala jače partnere

"Mi nismo na periferiji Europe. Mi smo prirodni put prema Aziji. Globalna ambicija zahtjeva globalne partnere, a ova Inicijativa nikada nije imala jače", poručio je premijer. Kazao je da Hrvatska cijeni aktivnost i angažman Sjedinjenih Američkih Država, kao i dolazak američkog državnog tajnika Chrisa Wrighta na ovaj summit.

U Sjedinjenim Državama, u Kongresu, dobivamo podršku čime se prepoznaje strateška važnost naše regije. Europa koja je snažnija, otpornija i povezanija jest Europa koja je vjerodostojniji i bolji partner, poručio je Plenković.

Premijer je ovom prigodom naglasio i važnost Japana kao strateškog partnera čiji angažman odražava vrlo jasnu posvećenost našoj regiji.

"Japan donosi sredstva, stratešku dubinu i znanje", ustvrdio je.

Kazao je i da se hrvatski doprinos ovoj vizi temelji na našem zemljopisnom položaju jer je Hrvatska mediteranski put prema srednjoj Europi.

Dodao je da luke Rijeka, Zadar, Split i Ploče čine logističku mrežu preko četiri europska TEN-T koridora koji povezuju našu regiju s globalnim tržištima.

LNG omogućava u potpunosti odmaknemo od ruskih energenata

Naveo je i da LNG terminal na otoku Krku, sada proširen, opskrbljuje velik broj tržišta u Europi te se dodatno razvija kako bi podržao prijelaz na vodik. Ujedno nam omogućava, dodao je, da se u potpunosti odmaknemo od ruskih energenata i razvijemo naše čvorište u Hrvatskoj koje će biti mnogo snažnije od samo našeg područja.

U tom kontekstu, podsjetio je da je danas, uz podršku SAD-a, s Bosnom i Hercegovinom potpisan sporazum koji će tu zemlju opskrbljivati plinom. Ocijenio je diversifikaciju iznimno bitnom za jačanje sigurnosti opskrbe i političku neovisnost zemlje.
"Mi ne čekamo da budućnost stigne, mi pomažemo u izgradnji budućnosti", poručio je premijer.

Kazao je i da današnji summit u Dubrovniku predstavlja ključan trenutak. "Moramo prijeći s dijaloga na provedbu i poduzimati snažne korake, osigurati privatna sredstva, jačati položaj naših vlada i parlamentarnu ulogu, kako bi sve to dovelo do konkretnih rezultata koji će ojačati otpornosti Europe u sve nestabilnijem svijetu", naglasio je Plenković.

Jednako tako, dodao je, moramo opravdati i povjerenje naših partnera u Sjedinjenim Američkim Državama i preko Tihog oceana.

Kazao je i da je ova Inicijativa u vremenu rastuće geopolitičke fragmentacije, predstavlja stup europske kohezije, otpornosti i strateškog smjera.

"Dubrovnik je dao ime našim aktivnostima i neka Dubrovnik bude mjesto gdje se spaja Europa sjevera i juga. Hrvatska je i dalje posvećeni, aktivni i pouzdani partner u svemu onome što će uslijediti", zaključio je premijer Plenković.

Samo ujedinjena transatlantska zajednica može se suočiti sa zajedničkim geopolitičkim izazovima

Poljski predsjednik Karol Nawrocki rekao je da u Dubrovniku nije napravljen korak prema punoj institucionalizaciji, no da je dogovoreno kako je učiniti ubrzanijom i djelotvornijom.

Naglasio je i da Europi ne treba manje Amerike jer samo ujedinjena transatlantska zajednica može biti dovoljno snažna da se suoči sa zajedničkim geopolitičkim izazovima.

Hrvatska pouzdan partner Sjedinjenih Američkih Država

Uoči početka sastanka, premijer Plenković održao je niz bilateralnih susreta.

Izrazio je zadovoljstvo dijalogom na visokoj razini s američkim državnim tajnikom za energetiku Chrisom Wrightom.

"Državni tajnik Wright, čija prisutnost na sastanku na vrhu Inicijative triju mora u Dubrovniku - uz sudjelovanje predstavnika poslovne zajednice SAD-a - šalje jasan signal kontinuirane američke podrške hrvatskim prioritetima i jačanju našeg partnerstva", istaknuo je Plenković.

Na sastanku je naglašen veliki potencijal za produbljivanje suradnje u području gospodarstva, infrastrukture, obrane unutar NATO-a i energetike, kao i provedbi Južne plinske interkonekcije u Bosni i Hercegovini.

Premijer je naveo da se proširenjem kapaciteta LNG terminala na Krku, uz ulaganja u JANAF-ove plinovode, Hrvatska pozicionira kao regionalno energetsko središte.

"Dijelimo predanost unaprjeđenju prosperiteta, otpornosti i dugoročne suradnje u cijeloj regiji Inicijative triju mora, gdje je Hrvatska pouzdan partner Sjedinjenih Američkih Država", poručio je Plenković.

Podržavamo europski put Moldove

"Želimo dodatno osnažiti političke i gospodarske odnose, kao i suradnju u području energetike, obrazovanja i istraživanja između dviju zemalja", poručio je premijer nakon sastanka s predsjednikom moldovske Vlade Alexandruom Munteanuom.

Hrvatska će, dodao je, nastaviti podržavati napore Moldove te se raduje daljnjem napretku na njezinu putu prema članstvu u Europsku uniju.

Jačamo energetsku sigurnost i neovisnost Hrvatske i BiH

Predsjednik Vlade Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto pozdravili su u Dubrovniku napredak oko projekta Južne plinske interkonekcije, koja bi povezivanjem s hrvatskim LNG terminalom na Krku osigurala diversifikaciju opskrbe plinom.

"Time jačamo energetsku sigurnost i neovisnost Hrvatske i BiH, što je posebno važno u izazovnim globalnim okolnostima", poručio je premijer na platformi X.

Snaženje ekonomske suradnje Hrvatske i Japana

Nakon sastanka u Japanu, premijer se u Dubrovniku sastao i s delegacijom Japanske organizacije za vanjsku trgovinu JETRO, koja sudjeluje na Poslovnom forumu Inicijative triju mora.

"Nastavljamo jačati ekonomsku suradnju Hrvatske i Japana stvaranjem prilika za nova ulaganja i povećanjem bilateralne trgovine", naveo je Plenković.

Unaprjeđenje hrvatsko-crnogorskih odnosa i kroz Inicijativu triju mora

Premijer je održao sastanak i s predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem. Izrazio je tom prigodom zadovoljstvo što je ova zemlja aktivno uključena kao pridružena država sudionica Inicijative triju mora, čime se dodatno jača regionalna suradnja.

Plenković i Milatović razgovarali su o daljnjem unaprjeđenju hrvatsko-crnogorskih odnosa, europskom putu Crne Gore te o položaju Hrvata u Crnoj Gori i važnosti rješavanja otvorenih pitanja u dobrosusjedskom ozračju.

Nastavlja se intenzivna suradnja Hrvatske i Poljske

Premijer je na platformi X napisao da je poljskom predsjedniku Karolu Nawrockom zaželio dobrodošlicu u Dubrovnik, gdje je prije deset godina potpisana Dubrovačka deklaracija i pokrenuta Inicijativa triju mora, čije su suosnivačice Hrvatska i Poljska.

"Nastavljamo intenzivnu suradnju na prostoru između Jadrana, Baltika i Crnog mora - od prometne i energetske povezanosti do digitalizacije, s ciljem jačanja otpornosti i konkurentnosti regije Inicijative triju mora", naveo je Plenković.

Razgovarali su i o daljnjoj obrambenoj suradnji, kao i o nastavku jačanja trgovinske razmjene, koja je u 2025. dosegla 2,5 milijardi eura, a usto je 1,2 milijuna poljskih turista posjetilo Hrvatsku.

Hrvatska snažno stoji uz Ukrajinu

Premijer je u Dubrovniku na summitu Inicijative triju mora ugostio i ukrajinsku predsjednicu Vlade Juliju Sviridenko.

"Od prvog dana ruske agresije Hrvatska snažno stoji uz Ukrajinu i nastavit ćemo pružati političku, diplomatsku, vojnu i humanitarnu pomoć, kao i ekspertizu naših tvrtki u procesu razminiranja", poručio je Plenković.

Na sastanku su razgovarali i o mirovnim planovima, potpori Ukrajini na europskom putu te deblokadi zajma Europske unije od 90 milijardi eura koji će pomoći Ukrajini u daljnjoj obrani, ali i funkcioniranju države.

S Victorom Dodigom o revitalizaciji hrvatske košarke

U sklopu sastanka na vrhu Inicijative triju mora, premijer se sastao i Victorom Dodigom, Kanađaninom hrvatskog podrijetla i predsjednikom uprave korporacije TELUS.

Razgovarali su o budućnosti KK Cibona, procesu preoblikovanja u sportsko dioničko društvo i ulaganjima usmjerenima na revitalizaciju Cibone i hrvatske košarke.

Potpisani značajni sporazumi

Danas su u Dubrovniku, uoči sastanka na vrhu, u nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpisani sporazumi u području energetike, prometa, tehnologije, financija i porezne politike.

Riječ je o Sporazumu između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji plinovoda "Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske", koji su potpisali predsjednik Vlade Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara Brojana Krišto.

Tu su još Zajednička izjava o namjeri potpore projektu Južna plinska interkonekcija, Memorandum o razumijevanju između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj sigurnosti, Zajednička izjava o unaprjeđenju suradnje između Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske u svrhu civilne uporabe nuklearne energije, Protokol o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država i Croatia-Project Pantheon Data Center Cooperation Agreement.

Također su potpisani i Pismo namjere između društava Grupe Končar i Pantheon Atlas LLC iz SAD-a, Memorandum o razumijevanju između Europskog investicijskog fonda, hrvatskog HBOR-a, poljskog BGK-a, rumunjskog IDB-a, litavskog ILTE-a i slovenskog SID Kapitala u vezi s Fondom fondova za infrastrukturu Inicijative triju mora te Memorandum o razumijevanju između Nacionalne kompanije "Uprava pomorskih luka" d.d. Constanța iz Rumunjske i Lučke uprave Rijeka iz Republike Hrvatske.

Po završetku summita, voditelji izaslanstava obišli su Stradun, nakon čega su sudjelovali na službenoj večeri sastanka na vrhu kojoj je domaćin bio predsjednik Vlade Andrej Plenković.