Bruxelles pokreće postupak prekomjernog deficita protiv Bugarske

European Commission je 3. lipnja 2026. godine formalno preporučila Vijeću EU da pokrene Postupak prekomjernog deficita (EDP) protiv Bulgaria. Nakon što Council of the European Union odobri taj potez, pokrenut će se dugotrajan korektivni proces koji će od Bugarske zahtijevati da predstavi plan za vraćanje javnih financija na održiv put.
Komisija procjenjuje da bugarski deficit u 2025. godini pada ispod maastrichtske granice od 3,0 posto BDP-a, nakon što se uzme u obzir privremeno izuzeće za povećane obrambene troškove. Razlog zbog kojeg Bruxelles pokreće EDP nije prilagođeni deficit za tekuću godinu, već očekivanje, odraženo u proljetnoj prognozi, da će Bugarska u nadolazećim godinama probiti to ograničenje ako se ne poduzmu korektivne mjere.
U svibnju je proračun već zabilježio deficit od 2,5 mlrd eura, što je ekvivalent oko 2 posto BDP-a. Ministar financija Galab Donev upozorio je da bi, bez promjena politike ili mjera konsolidacije rashoda, deficit mogao doseći 7,4 posto do kraja godine.
Također, nema puno osnova za tvrdnje da je Bugarska lažno predstavila svoju fiskalnu poziciju kako bi ušla u eurozonu. Formalno, jedan od uvjeta za usvajanje jedinstvene valute jest da zemlja ne smije biti podvrgnuta postupku prekomjernog deficita u trenutku donošenja odluke o pristupanju - uvjet koji je Bugarska nesumnjivo ispunila.
Premijer Rumen Radev, u Crnoj Gori, kao odgovor na novinarsko pitanje o stanju državnog proračuna, izjavio je da je prijedlog EK o otvaranju postupka prekomjernog deficita protiv Bugarske rječita procjena svih prethodnih administracija koje su nastojale održati deficit od 3 posto, ali uz drugačiju proračunsku "gimnastiku". Premijer je istaknuo niz praksi koje su dovele do sadašnje situacije, kao rezultat dosadašnjih politika - sustavnu dekapitalizaciju državnih tvrtki i iscrpljivanje likvidnosti iz poduzeća, odgođeno plaćanje PDV-a te unaprijed oduzimanje dospjelih poreza. Istaknuo je i velike izdatke za sumnjive javne nabave s napuhanim cijenama. Izrazio je nadu da će stranke u parlamentu pokazati zrelost i konstruktivnost kako bi se zajedničkim naporima javne financije mogle ojačati.
Prema njegovim riječima, velika razlika u podacima Bruxellesa i Sofije upravo je posljedica odgođenih plaćanja u posljednjim godinama, koja "pumpaju" skriveni deficit. "Sada se pojavljuju računi za provedene aktivnosti koje nisu plaćene, za ogromne iznose - preko 2,2 mlrd eura. Ti troškovi tek trebaju biti pokriveni i upravo je to skriveni deficit", istaknuo je premijer.

Pisane vijesti